Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić danas učestvuje na Samitu guvernera, ministara finansija i direktora poreznih uprava zemalja regiona koji se održava u Bečićima, u Crnoj Gori.  

Ovogodišnja tema skupa je “Finansijska i monetarna stabilnost regiona u uslovima usporenog privrednog rasta u eurozoni“. 

Tokom svog izlaganja, u sesiji pod nazivom “Monetarna politika i stabilnost bankarskih sistema u uslovima niske inflacije i kamatnih stopa“, guverner je stavio poseban akcenat na potrebu koordinacije između monetarne i fiskalne politike, te na značaj stalnih strukturnih reformi sa fokusom na reformu tržišta rada i obrazovnog sistema, saopćila je CBBiH a prenosi agencija Patria.

Govoreći o uticaju monetarne politike FED-a i Evropske centralne banke (ECB) na zemlje regiona, guverner Softić je istakao da je u regionu posebno velik uticaj ECB. CBBiH je nedavno donijela odluku o izmjeni negativne kamatne stope na višak likvidnosti banaka, kako bi ih uskladila sa onima kod ECB-a.

Analizirajući trenutne politike ECB-a i FED-a, svi panelisti su se složili da je jako teško predvidjeti kada bi moglo doći do okončanja ere niskih kamatnih stopa. U skladu s tim, naglasio je guverner, centralne banke moraju djelovati proaktivno u sagledavanju potencijalnih rizika zajedno sa ostalim učesnicima u mreži finansijske stabilnosti. 

Jedna od tema današnje diskusije bila je i uloga međunarodnih finansijskih institucija, posebno Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Guverner Softić je rekao da je ova institucija saveznik centralnim bankama u očuvanju stabilnosti finansijskog sistema, a u sklopu saradnje centralne banke dobijaju značajnu tehničku pomoć i istakao je da je, bez obzira na program i saradnju sa MMF-om, na domaćim institucijama sva odgovornost za implementaciju mjera iz programa.

Govoreći o izazovima koje čekaju centralne banke na srednji i duži rok, guverner je istakao da su ključni izazovi koji stoje pred centralnim bankama očuvanje samostalnosti i povjerenja javnosti, što podrazumijeva povjerenje u stabilnu valutu i stabilan finansijski sistem. Pored njih treba spomenuti i pritisak na kapital centralne banke, koji je posljedica loših uslova za finansiranje na međunarodnim tržištima, što traje već nekoliko godina.

Osim toga, monetarne vlasti se suočavaju sa potencijalno velikim promjenama koje donosi digitalizacija finansija. Ipak, neophodno je zadržati fokus na osnovnim funkcijama centralnih banaka, zaključio je Softić.

The post Guverner Softić na regionalnom Samitu guvernera, ministara finansija i direktora poreznih uprava appeared first on Biznis Info.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na današnjem sastanku sa ambasadoru Narodne Republike Kine u BiH Đi Pingom, zahvalio je na dosadašnjoj ekonomskoj podršci Kine u okviru inicijative “16 plus jedan”, kao i mnogobrojnim kineskim firmama koje pokazuju svoje interesovanje za ulaganje u BiH.

Predsjedavajući Dodik i ambasador Đi Ping složili su se da su odnosi dvije zemlje veoma dobri i da se unapređenjem političke, ekonomske, kulturne i druge saradnje oni unapređuju.

Dodik je izrazio spremnost da da lični doprinos da se ti odnosi još više razvijaju i unapređuju na svim nivoima.

Predsjedavajući Dodik i kineski ambasador Đi Ping tokom današnjeg sastanka razgovarali su i o ostalim političkim i ekonomskim temama koje se odnose na BiH i region.

The post Dodik zahvalio Kini i kineskim firmama za ulaganje u BiH appeared first on Biznis Info.

Željeznice FBiH obavijestile su putnike da će u sezoni od 15.06. do 31.08.2019. godine doći do promjene Reda vožnje brzog putničkog BH voza na relaciji Sarajevo- Čapljina- Sarajevo i proširenja putničke ponude na način da će putnici u tom periodu u stanici Čapljina ostvarivati vezu na autobusku liniju za Neum, Makarsku i Split autobusima Autoherca d.o.o. Grude.

Sezonski voz iz Sarajeva će polaziti svakog jutra u 07:15 sati, a u Čapljinu će stizati u 09:32 sati.

Iz Čapljine voz će polaziti svaki dan u 19:25 sati, a u Sarajevo će stizati u 21:42 sati. Voz će se zaustavljati u stanicama Hadžići, Konjic, Jablanica Grad, Mostar i Žitomislići.

Sa autobuske stanice Čapljina autobus za Neum polazit će u 10:05 sati, a iz Neuma za Čapljinu u 18:00 sati. Prihvat i iskrcaj putnika u Neumu biće na stajalištu „Magistrala“ na ulazu u Neum, sa magistralnog puta Opuzen-Neum. Ukupna cijena vozne karte (voz + autobus) Sarajevo-Neum u jednom pravcu iznosi 20,30 KM, a cijena povratne karte iznosi 33,30 KM. Rok važenja povratnih voznih i autobuskih karata je 15 dana.

Sa autobuske stanice Čapljina autobus za Makarsku i Split polazit će u 10:05/10:10 sati. Putnici mogu silaziti na stajalištima Gradac, Zaostrog, Podace, Tučepi.

Ukupna cijena vozne karte za Makarsku je 29,30 KM, a za Split 34,30 KM. Povratak autobusima iz pravca Splita i Makarske nije obezbijeđen. Sve karte za voz i autobus kupuju se na prodajnim mjestima Željeznica FBiH.

The post Od 15. juna BH vozom prema moru appeared first on Biznis Info.

U Gradskoj upravi Zenice upriličeno je potpisivanje ugovora sa korisnicima kojima su odobrena bespovratna podsticajna sredstva za pokretanje start up-a.

Radi se o jednoj od mjera podrške mladim početnicima za započinjanje biznisa iz Programa mjera za unapređenje privrede za 2019. godinu na području Grada Zenica.

Sredstva u iznosu od 84.000,00 KM dodijeljena su na osnovu javnog poziva koji je raspisao Grad Zenica, a namijenjena su za nabavku osnovnih sredstava i subvencionisanje poreza i doprinosa.

Maksimalan iznos podsticaja za osnivanje obrta je 3.000,00 KM odnosno za osnivanje privrednog društva 5.000,00 KM. 

Pravo učešća imali su obrti i pravna lica osnovana u gradu Zenica nakon 01.01.2019. godine, kao i lica koja su planirala osnovati svoju start up firmu nakon objave javnog poziva.

Bespovratna podsticajna sredstva dobilo je 24 mladih, od čega šest korisnika za osnivanje preduzeća i 18 korisnika za osnivanje obrta.

“U posljednje dvije i pol godine Gradska uprava sa mnom na čelu čini sve da oživimo ovaj grad u svakom segmentu. Podstičemo razne oblasti poljoprivredu, sport, ali najvažnije je ono što vi danas počinjete. Zenica je dugo vremena bila radnički grad i nedostajao je poduzetnički duh. Podrška vama je samo jedna od mjera koje poduzima Gradska uprava. Moja je želja da Zenica bude grad koji je najprivlačniji za investiranje”, istakao je Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice. 

Gradonačelnik Kasumović je dodao da je Gradska uprava spremna pomoći mladim poduzetnicima i kada se radi o drugim pitanjima koja su u njenoj nadležnosti.   

The post Zenica: 84.000 KM za mlade koji pokreću biznis appeared first on Biznis Info.

Fabrička proizvodnja u SAD porasla je u maju, što je prvi mjesečni rast u ovoj godini, pokazali su u petak objavljeni podaci američke Uprave federalnih rezervi (Fed).

Ubrzanju industrijske proizvodnje je doprinio porast proizvodnje motornih vozila, koji je neutralisao pad proizvodnje metala i vazduhoplovne opreme.

Fabrička proizvodnja je prošlog mjeseca porasla za 0,2 odsto, što je nešto više od očekivanja analitičara koje je anketirao Reuters, ali predstavlja samo djelimičan oporavak od oštrog pada zabilježenog u aprilu.

U maju, proizvodnja motornih vozila i dijelova u SAD povećana je za 2,4 odsto, dok je proizvodnja primarnih metala opala za 1,9 odsto.

Ekonomisti strahuju da će trgovinski rat između SAD i Kine doprinijeti globalnom usporavanju, nakon što je jedan drugi današnji izvještaj pokazao da je industrijska proizvodnja u Kini neočekivano usporila u maju na pet odsto, što je najniži nivo u više od 17 godina.

Američko Ministarstvo trgovine je objavilo danas i podatke o maloprodaji u SAD, koja je u maju porasla za 0,5 odsto, jer su domaćinstva kupovala više motornih vozila i mnoštvo drugih dobara.

Podatak za april je revidiran naviše, i pokazuje da je maloprodaja u tom mjesecu porasla za 0,3 odsto, dok je prethodno bilo procijenjeno da je pala 0,2 odsto. (Tanjug)

The post SAD: Prvi mjesečni rast fabričke proizvodnje u 2019. appeared first on Biznis Info.

Međunarodni monetarni fond (MMF) otvoriće novu regionalnu kancelariju rezidentnog predstavnika za jačanje odnosa sa Albanijom, Kosovom, Crnom Gorom i Republikom Sjevernom Makedonijom.

Sa sjedištem u Beču, nova kancelarija će pomoći u održavanju bliskih odnosa sa četiri zemlje, kao i sa donatorima, međunarodnim institucijama, uključujući Svjetsku banku i austrijsku vladu, koja je važan trgovinski i razvojni partner za region Zapadnog Balkana.

Novu kancelariju će voditi Stephanie Ebele, koja je trenutno šefica misije MMF-a za Kosovo. Ebel je prethodno radila u Ukrajini, Grčkoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ona će nadgledati lokalne timove u postojećim kancelarijama u Albaniji, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji, koji će nastaviti da rade, navodi se u saopštenju MMF-a koje prenosi agencija Tanjug.

Srbija i Bosna i Hercegovina, koje imaju aktivne programe sa MMF-om, ostaju sa svojim predstavnicima.

“Ova nova kancelarija u Beču bit će važan dio naših sadašnjih odnosa s ove četiri zemlje, jer se one trude da se pridruže Evropskoj uniji”, rekao je Tao Zhang, zamjenik izvršnog direktora MMF-a, nakon sastanka s guvernerom Austrijske nacionalne banke, Ewaldom Novotnijem i Harald Weiglaine, generalnim direktorom Trezora, Beč.

On je dodao da je uspostavljanje kancelarije kao regionalne finansijski opravdano i pomaže Fondu da bude blizu svojih članova u regionu i vodećih razvojnih partnera.

Kancelarija će početi da radi u jesen, a tačan datum će biti naknadno objavljen.

The post MMF otvara novu regionalnu kancelariju u Beču appeared first on Biznis Info.

Na auto-putevima u Hrvatskoj od danas su na snazi nove cijene putarine, veće za čak 10 odsto za pojedina kategorije vozila.

Riječ je o sezonskom poskupljenju, koje se primjenjuje za motocikle, privatna vozila, privatna vozila s prikolicom i kampere.

Cijena putarine na relaciji Zagreb-Dugopolje /Split/ za privatne automobile, odnosno prvu kategoriju vozila, porašće sa 181 na 200 kuna /27 evra/, Zagreb-Karlovac sa 19 na 21 kunu /oko 2,90 evra/, a Zagreb-Rijeka sa 70 na 77 kuna /10 evra/, prenose hrvatski mediji.

Vožnja auto-putem do Zadra od danas će za automobile koštati 134 kune /18 evra/, a do Šibenika 169 kuna /23 evra/.

Za vožnju do najjužnije tačke auto-puta Zagreb-Ploče, do izlaza Čarapine iznad Ploča, koštaće čak 257 kuna /35 evra/.

Iz Hrvatskog auto-kluba /HAK/ podsjećaju da je model sezonskih cijena putarine jedna od prihvaćenih mjera finansijskog restrukturiranja firmi u sektoru putne infrastrukture, ali i da se oko 40 odsto ukupnog godišnjeg prometa auto-putevima ostvaruje u ljetnim mjesecima.

Na pojedinim auto-putevima broj vozila ljeti se povećava i do tri puta u odnosu na ostali period u godini.

Opravdavajući poskupljenje, iz HAK-a ističu i da se u ukupnom prometu vozila najveći udio odnosi na motocikle, privatna vozila, privatna vozila s prikolicom i kampere.

Prema nedavno iznesenim podacima, prihodi od putarine na auto-putevima od početka godine do 10. juna premašili su 1,1 milijardu kuna, što je 5,3 odsto više nego u isto vrijeme lani.

Srna

The post Od danas nove cijene putarine u Hrvatskoj appeared first on Biznis Info.

Intervju s Vlatkom Drmićem, pomoćnikom ministra, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH – sektor za komunikacije i informatizaciju, povodom gostovanja na okruglom stolu PANTHEON konferencije “Digitalizacija 2019 u praksi” održane 13. juna u Sarajevu

Vlatko Drmić je kao specijalist za poslovne aplikacije radio u HP Mostar, a od 2009 godine angažiran je kao savjetnik ministra komunikacija i prometa BiH iz područja komunikacija i informacijskog društva. Trenutačno obnaša poziciju pomoćnika ministra komunikacija i prometa BiH i rukovodi sektorom za komunikacije i informatizaciju.

Vlatko Drmić

Dolazite iz IT sektora, kako po osnovu obrazovanja, tako i profesionalnom. Kao dio tima Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, upravo u sklopu sektora koji tretira komunikacijske tehnologije i informatizaciju, šta uočavate kao glavnu prepreku zbog koje je naša zemlja posljednja u nizu digitalizacije?

Svaka transformacija društva u svijetu koja se događala u prošlosti nije protekla bezbolno i bez svojih zapreka, izazova i strahova, pa tako i tranzicija iz tradicionalnog u digitalno društvo. Bosna i Hercegovina kao zemlja se nalazi pred ogromnim izazovom stvaranja digitalnog društva, povećanja kvalitete života građana uz pomoć digitalnih tehnologija i povećanja konkurentnosti vlastite ekonomije.

Sadašnjim stanjem ne možemo biti zadovoljni, budući da se Bosna i Hercegovina po svim relevantnim indeksima koji prate razvoj digitalizacije društva i razvoja ICT-a uopće, nalazi u društvu zemalja „trećeg svijeta“ i ubjedljivo kao najlošije pozicionirana europska zemlja sa tendencijoim daljeg zaostajanja. Kada govorimo o uzrocima ovakvog stanja, jasno je da ovakav izrazito nepovoljan socijalni, politički i ekonomski ambijent kakav je u Bosni i Hercegovini se negativno odražava i na razvoj ICT sektora. Osnovni nedostatak u takvom ambijentu je potpuno ili djelomično odsustvo osnovnih pretpostavki razvoja digitalnog društva, odnosno zakonskog i regulatornog okvira i pripadajuće infrastrukture, koje će pratiti ubrzanu dinamiku razvoja digitalnog društva i neće biti prepreka za njegov dalji napredak.

»Sadašnjim stanjem ne možemo biti zadovoljni, budući da se Bosna i Hercegovina po svim relevantnim indeksima koji prate razvoj digitalizacije društva i razvoja ICT-a uopće, nalazi u društvu zemalja „trećeg svijeta“ i ubjedljivo kao najlošije pozicionirana europska zemlja sa tendencijoim daljeg zaostajanja.«

Nažalost u Bosni i Hercegovini moramo biti realni i reći da zakonodavni okvir vezan za ICT, osim što je segmentiran unutar zemlje po više razina, nije uskađen ni sa zakonodavstvom EU iz ove oblasti, te kao takav nije razvojni i nema nikakav doprinos u privlačenju stranih investivcija u ovu oblast.

Također, nedostatak strateških dokumenata koji bi trasirali put Bosne i Hercegovine do željenog cijlja osim što predstavlja prepreku ka budućem razvoju, isto tako šalje i lošu poruku da „policy makeri“ nisu prepoznali digitalizaciju kao snažno sredstvo u razvoju zemlje, povećanju konkurentnosti i borbi protiv siromaštva. Imajući u vidu, nisku razinu digitalne pismenosti i vještina, nedostatak institucionalne podrške, nedovoljna javna ulaganja i investicije, nisku razina cyber sigurnosti, te izostanak okvira interoperabilnosti u BiH, vrlo je lako doći do zaključka koje su to prepreke i izazovi sa kojima se moramo suočiti tijekom digitalne transformacije.

Poslovni sektor često ukazuje na problematiku jaza razumijevanja s institucijama i zakazivanju u donošenju seta zakona ili podzakona koji bi olakšali digitalnu tranziciju. Koje su najčešće potrebe tržišta na kojim radite u prevazilaženju jaza ove dvije zainteresirane strane?

Gospodarski sektor svakako mora biti lider u digitalnoj transformaciji i kao takav mora se prilagođavati dinamičnom okruženju i novim tržištima što je posljedica toga da je poslovni svijet uvijek korak ispred u odnosu na zakonodavca, osobito kada se radi o dinamičnom sektoru kao što je ICT.

Mogu reći da osobno uvijek rado primim i saslušam ljude iz biznis sektora, te ukoliko je to moguće zajedno i surađujemo na izradi određene legislative i strateških dokumenata i takvih je primjera dosta i zaista nastojimo biti partneri kako domaćim ICT kompanijama, tako i inozemnim investitorima, te pokušati konkretno odgovoriti na njihove zahtjeve i potrebe.

Pored brojnih zahtjeva za izmjenom i dopunom legislative u dijelu za koje smatraju da je prepreka njihovom razvoju i poslovanju, možda jedno od najčešćih zahtjeva ukoliko govorimo o digitalnoj transformaciji sa kojima se mi suočavamo u ministarstvu je implementacija e-potpisa u Bosni i Hercegovini. Upravo strani investitori, neki izravno, a neki putem Vijeća stranih investitora u BiH, daju preporuke i zahtjevaju implementaciju e-potpisa u Bosni i Hercegovini kako bi svoje poslovanje učinili efikasnijim i kako bi uštedjeli na vremenu i novcu, a onda svakako i stvorili pretpostavku za digitalnu transformaciju cjelokupnog lanca poslovanja.

Koji su projekti digitalne transformacije na kojim trenutno radite i na koji način će omogućiti ili olakšati digitalnu tranformaciju naše zemlje?

Da bi uopće mogli razgovarati o digitalnoj transformaciji bilo gospodarstva, bilo društva u cjelini, potrebne su određene pretpostavke koje je država dužna da osigura. Jedna od takvih pretpostavki, možda i najznačajnija u segmentu digitalne transformacije, je izgradnja širokopojasnih mreža velikih brzina, koje predstavljaju krvotok web utemeljenog gospodarstva i čija je pojava uzrokovala potpunu transformaciju gospodarstva. Imajući u vidu kako je širokopojasnost, kao tehnologija,  glavna pokretačka okosnica društva znanja, iznimno je važno učiniti ga dostupnim svim građanima, neovisno o njihovim posebnostima.

Posebno je važno imati u vidu kako nedovoljna dostupnost širokopojasnom internetu dovodi do digitalnog jaza, odnosno jaza između pojedinaca, tvrtki i zemljopisnih područja u dostupnosti i iskorištenju razvojnih potencijala informacijsko-komunikacijske tehnologije. U tom kontekstu Ministarstvo komunikacija i prometa BiH će uskoro na javne konzultacije staviti dokument Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u BiH zajedno sa Akcijskim planom za njenu realizaciju.

Cilj ove strategije je povećati dostupnost širokopojasnog interneta stanovništvu u BiH, povećanje brzine interneta, kao i stvaranje uvjeta za privlačenje investicija u BiH. Upravo je širokopojasnost osnovni katalizator svih ovih promjena i procjenjuje se da je više od četvrtine rasta BDP-a i rasta produktivnosti u zamljama EU povezan sa razvojem širokopojasnosti i pripadajućih servisa. Rezultati istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma ukazuju na direktnu korelaciju između upotrebe širokopojasnosti i pozitivnog makroekonomskog rasta, te su brojni primjeri zemalja u razvoju koje su svoju konkurentnost na globalnoj ljestvici podignule za nekoliko mjesta godišnje upravo ulaganjem i strateškim razvojem širokopojasne infrastrukture.

»Rezultati istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma ukazuju na direktnu korelaciju između upotrebe širokopojasnosti i pozitivnog makroekonomskog rasta, te su brojni primjeri zemalja u razvoju koje su svoju konkurentnost na globalnoj ljestvici podignule za nekoliko mjesta godišnje upravo ulaganjem i strateškim razvojem širokopojasne infrastrukture.«

Također, važna pretpostavka za digitalnu transformaciju, a što sam već ranije spomenuo je identifikacija u virtualnom svijetu, odnosno infrastruktura digitalnog potpisa bez koga je uopće nezamislivo funkcionirati u on-line svijetu, a da ne govorimo o tranziciji prema digitalnom društvu. Imajući ovo u vidu Ministarstvo već duži period vodi aktivnosti na implementaciji Zakona o digitalnom potpisu, gdje zaista prilikom implementacije i uspostave instrumenata neophodnih za operativno funkcioniranje infrastrukture digitalnog potpisa u BiH, smo nailazili na brojne administrativne zapreke. Međutim, iako kasno, prekasno, neke stvari se ipak odvijaju u pozitivnom smjeru i ono što sa sigurnošću možemo potvrditi da su stekli svi potrebni uvjeti za registraciju CA tijela u Bosni i Hercegovini i uskoro možemo očekivati da će ovaj servis biti operativan za gospodarstvo i građane. Također, brojni su primjeri i drugih strateških dokumenata koji se odnose na razvoj IKT sektora u BiH i svi oni zajedno, ako ništa trebalo bi da olakšaju digitalnu transformaciju naše zemlje i da potaknu njen gospodarski rast.

Razgovarate s kolegama iz okruženja. Koje prednosti i primjere dobre prakse Bosna i Hercegovina može preuzeti od susjeda?

Brojni su primjeri, kako u zemljama okruženja, tako i u drugim europskim zemljama, koji jasno pokazuju na koji način se može određenim intervencijama u IKT sektor pospješiti sveukupna ekonomska slika jedne države, budući da IKT sektor direktno utječe i na konkurentnost drugih sektora gospodarstva. Zanimljivo je recimo da Hrvatska ima Zakon o poticanju investicija u kojem se recimo IT kompanijama otvara prilika da ostvare porezne olakšice od 50% uz uvjet otvaranja 10 ili više radnih mjesta.

Također, jako zanimljiv potez koji bi se mogao preslikati u Bosni i Hercegovini je osnivanje Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT industrije koji predstavlja Triple Helix princip umrežavanja privatnog sektora, državnih institucija zaduženih za kreiranje gospodarske politike, te akademskih i znanstveno istraživačkih institucija, čiji osnovni cilj je identificirati inovativne, sinergijske projekte od nacionalnog interesa koji će omogućiti sudionicima projekata da postanu vodeći u svom području, kako u zemlji tako i na međunarodnoj razini.

Također dobar primjer je recimo i Srbija čiji izvoz software-a je premašio milijardu eura i premašuje izvoz u poljoprivredi, a zahvaljujući financijskim poticajima tehnološkim inovacijama od strane Vlade Srbije. Ovakvi poticaji, odnosno grant sredstva u ranoj fazi razvoja kompanije, su namjenjeni razvoju inovativnih tehnologija, proizvoda i usluga sa tržišnom primjenom i velikim potencijalom za komercijalizaciju. Dobrih primjera je zaista mnogo i u principu sve se na neki način svodi na poticanje komunikacije vlada, realnog sektora i akademske zajednice, ulaganja i poticaj inovacija i startup akceleratora, poticaja pri zapošljavanju i adekvatnom obrazovanju IT stručnjaka, poreske i carinske olakšice za IT kompanije itd.

Kada će se Bosna i Hercegovina, prema Vašem mišljenju, tehnološki okrenuti ka privlačenju direktnih stranih investitora, kao i olakšavanju opstanka domaćih?

Kontinuiranim unaprijeđenjem ulagačkog okruženja stvaraju se uvjeti, ne samo za privlačenje stranih ulaganja, već i za poboljšanje uvjete poslovanja domaćih IT kompanija. Dodatne napore potrebno je usmjeriti na uklanjanje postojećih administrativnih prepreka za ulaganja, te na jačanje institucionalnog okvira za ulaganja.

Među glavnim nedostacima ulaganja u razvoj ICT sektora u BiH je nepovoljan i složen zakonodavni okvir, gdje se investitori susreću sa brojnim izazovima kod interpretiranja i usklađivanja sa nizom preklapajućih i/ili nepovezanih zakona, te podzakonskih akata koji reguliraju razvoj digitalne infrastrukture pojedinačno na svim razinama vlasti u BiH. Da bi uopće došlo do zaista ozbiljnog investicijskog ciklusa u IKT sektor u Bosni i Hercegovini neophodno je definirati uloge za sve zainteresirane strane, te standardizirati neophodnu dokumentaciju na različitim administrativnim razinama, a povrh svega harmonizirati legislativu na državnoj razini i na razini entiteta sa EU legislativom. Sve ovo u kombinaciji sa određenim financijskim olakšicama za potencijalne investitore bio bi dobar put ka privlačenju stranih investicija, ali isto tako bi olakšalo poslovanje domaćim IT kompanijama.

The post Drmić: Servis digitalnog potpisa uskoro operativan appeared first on Biznis Info.

Preduzeće ZOI'84. obavijestilo je građane da se od danas mogu voziti i četverosjednom žičarom i uživati u panoramskom razgledanju ove planine.

KJP ‘’ZOI’84’’ za dane vikenda nudi promotivnu cijenu vožnje i to za odrasle 8 KM, a za djecu 6 KM.

Vožnjom šesterosjednom žičarom građani mogu uživati u panoramskom razgledanju a ona vozi do Međustanice, gdje mogu napraviti pauzu uz kafu i sok, ili nastaviti vožnju prelaskom u četverosjed.

Četverosjed vozi do samog vrha Bjelašnice, na nevjerovatnih 2067 m, i nudi prekrasan pogled.

Od ponedjeljka, 17.6.2019. godine, cijena vožnje šesterosjed + četverosjed, iznosit će 12 KM, dok će za sami šesterosjed ostati ista, tj. 8 KM. Za djecu karte ostaju 6 KM.

The post Od danas na Bjelašnici u funkciji i četverosjed appeared first on Biznis Info.

Fabrika “Henkel” u Bileći za prvih pet mjeseci ove godine ispunila je plan proizvodnje, čime je nastavila dobru praksu iz prošle godine, rekao je Srni Savo Rikalo, direktor ove fabrike koja se bavi proizvodnjom suvih cementnih proizvoda za lijepljenje pločica i fasada poznatog brenda “Ceresit”.

“U prošloj godini opravdali smo sva očekivanja i ispunili plan, a sa dobrom praksom smo nastavili i ove godine, pa je u prvih pet mjeseci ispunjena planirana proizvodnja, a težimo da tako i ostane”, kaže Rikalo.

On ističe da iz Fabrike “Henkel” u Bileći cemetnim proizvodima snabdijevaju tržište BiH, ali i Hrvatske, Crne Gore i Albanije.

Direktor “Henkela” kaže da na proizvodnoj lokaciji ove fabrike u Bileći radi dvadesetak radnika, a proširenje kapaciteta direktno zavisi od potreba tržišta koje snabdijevaju.

On je ocijenio da je geografski položaj Bileće izuzetno pogodan za poslovanje “Henkela” s obzirom da je tržište gdje se plasiraju proizvodi blizu, a fabrika je u neposrednoj blizini kamenoloma iz koga dobijaju baznu sirovinu za proizvode.

“U Bileći se nalazi dobavljač veoma važne sirovine – mljevenog kalcijum karbonata, dok manji dio potrebnih sirovina uvozimo iz inostranstva”, kaže Rikalo.

On napominje da korporativna kultura poslovanja ove kompanije širom svijeta, pa tako i u BiH, podrazumijeva društveno odgovorno poslovanje, a vode računa i o očuvanju životne sredine.

“Fabrika u Bileći je sagrađena prema svim standardima održivog poslovanja i ispunjava sve norme sa ciljem očuvanja životne sredine, kao što su na primjer ulaganje u filterske jedinice za prečišćavanje vazduha i vode, kao i odvajanje papirnog, najlonskog, drvenog, građevinskog i elektronskog otpada”, naveo je Rikalo.

On je podsjetio da je kompanija “Henkel” u Bileći investicija vrijedna devet miliona evra, te izrazio uvjerenje da uspješno poslovanje ove fabrike od 2015. godine, kada je osnovana, do danas doprinosi ukupnom razvoju ekonomije Bileće.

Srna

The post “Henkel” ispunio planiranu proizvodnju appeared first on Biznis Info.

Koliko je zaradila namjenska industrija FBiH u prva tri mjeseca ove godine, koja bh. firma izlazi na tržište regiona, ko je u Srebrenici zaposlio 34 radnika, ko traži dobavljače iz BiH, kada će biti skraćen put prema moru…

Odgovore na ova pitanja nađite u pregledu najvažnijih poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice kojeg Vam donose ProCredit Bank i BiznisInfo.

10. Realizovan prvi let na relaciji Gassim – Sarajevo

Ove sedmice je svečano obilježeno pokretanje prvog leta aviokompanije FlyBosnia na relaciji Sarajevo – Gassim. Ovo je ujedno i prvi put da su glavni grad BiH i grad u centralnoj Saudijskoj Arabiji povezani zračnim putem, a ovaj sezonski let će biti obavljan jednom sedmično, i to do 27. avgusta.

9. Kina: Veliki interes za bh. proizvode

Vanjskotrgovinska komora BiH i ove godine organizovala je zajednički nastup bh. firmi na petom po redu sajmu investicija i trgovine „China-CEEC EXPO 2019“ koji je održan u gradu Ningbo u Kini. Na štandu Bosne i Hercegovine svoje prozvode predstavilo je osam kompanija, koje su imale veoma zapažen nastup.

8. Vojna industrija FBiH: 11 firmi zaradilo 57 mil KM

Jedanaest kompanija koje posluju u okviru namjenske industrije Federacije BiH ostvarilo je u prva tri mjeseca ove godine promet u iznosu od 57,5 miliona KM. Dvije kompanije s privatnim kapitalom, „Koteks“ Tešanj i „Guma“ Bugojno, nisu dostavile podatke o poslovanju, što umanjuje zacrtani plan.

7. Živinice: Rok za izdavanje dozvola skraćen na 72 sata

Gradonačelnik Samir Kamenjaković u Centru za izdavanje dozvola Grada Živinice, zajedno sa svojim saradnicima, prezentirao je i promovirao nove procedure koje vode do izdavanje urbanističke i građevinske dozvole u roku od 72 sata. Centar za dozvole je ovim korakom stavljen u punu funkciju, a time je građanima data mogućnost da na jednom mjestu mogu završiti sve ono što je potrebno kako bi urbanističku i građevinsku dozvolu dobili u roku od 72 sata.

6. Vijetnamsko-njemačka kompanija želi „Vampira“ i „Despota“

Privredna delegacija Vijetnama je u okviru posjete Republici Srpskoj u četvrtak obišla Tehnički remont Bratunac. U fokusu posjete bili su TRB-ovi proizvodi pištolj “Vampir” i višenamjensko vozilo “Despot”. Dogovorena je poslovna saradnja u oblasti namjenske industrije i zajedničko ulaganje dvije kompanije.

5. Počela isporuka prvih domaćih LED panela

Bosanskohercegovačka kompanija Luminos d.o.o., specijalizirana za očuvanje energije, inovativne LED tehnologije i smart city rješenja, počela je sa isporukama svojih LED panela ambienta namijenjenih za stanove i urede. Plasman na domaće tržište uslijedio je nepun mjesec nakon pokretanja proizvodnje u Hadžićima, sa izgledima da uskoro krene i izvoz na susjedna tržišta Hrvatske i Srbije. 

4. Ekonomik grupa u Srebrenici dosad zaposlila 34 radnika

Za manje od dvije godine “Ekonomik Grupa”, kompanija pokrenuta dijasporskom investicijom u Srebrenici, je zaposlila 34 radnika i radnice. Preduzeće fokusirano na proizvodnju i sklapanje kontejnera za različite namjene većinu svoje proizvodnje izvozi na strana tržišta, a ova uspješna priča ohrabruje nova ulaganja u srebrenički kraj.

3. Bonito ulazi na tržišta zemalja u regionu

Trideseti rođendan kompanija Mladegs Pak, sa svojim brendom Bonito, obilježava uz velike iskorake i izazovne projekte. Kako je saopćeno iz ove kompanije, započeli su partnerstva sa najvećim distributerskim kompanijama u regionu, Nelt d.o.o. Bosna i Hercegovina, D Way d.o.o. Srbija, D Way d.o.o. Crna Gora, Nelt L.L.C. Kosovo i time pokazali da imaju ozbiljne namjere u konstantnom rastu i u narednih 30 godina. Ovom saradnjom, otvorili su put Bonito proizvodima do polica u još četiri zemlje regiona.

2. Firme iz Njemačke, Katara, Francuske… traže dobavljače iz BiH

U okviru Evropske poduzetničke mreže, Agencija ZEDA i partneri EEN mreže Federacije BiH svakog mjeseca objavljuju ponude inostranih kompanija za saradnju s bosanskohercegovačkim kompanijama. Ovog mjeseca, između ostalih, njemačka kompanija koja djeluje kao komercijalna agencija nudi ugovore dobavljačima automobilske industrije.  Osim toga, katarski proizvođač namještaja traži dobavljače. Za partnerski odnos sa dobavljačima iz naše zemlje spremne su i kompanije i Francuske i Rumunije.

1. Počinje gradnja autoputa prema moru

Građani BiH za sedam bi godina mogli znatno skratiti put do mora, jer se očekuje da bi u tom periodu mogao biti završen autoput od Ovčara, preko Konjica, do Mostara. Istovremeno, sredinom iduće godine u promet bi trebali biti pušteni novi kilometri autoputa na Koridoru 5C, i to na Zeničkoj zaobilaznici.

The post Top 10 poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice appeared first on Biznis Info.

Srbijanska firma Niva počela je kontrolu opreme, postrojenja i objekata Fabrike šećera u stečaju iz Bijeljine, potvrdio je stečajni upravnik Nebojša Matić, piše Oslobođenje.

– Njihove ekipe pregledaju imovinu, objekte, instalacije, opremu i obećale su da će to završiti u naredna tri do četiri dana, te da će do kraja mjeseca dostaviti svoju ponudu. Na njima je sada da procijene da li im se isplati investirati u imovinu ili objekte ili ne. Njih Šećerana ne interesuje, njih interesuju poslovni prostor, lokacija, infrastruktura… Oni imaju 3-4 fabrike u proizvodnji farmaceutskog materijala i njihova namjera je, kako su kazali, da to prenesu ovdje, isto bi to proizvodili u BiH – kazao je Matić.

Plan ove srbijanske firme je i da, ukoliko sve bude kako treba, u toku ove godine zaposle stotinjak osoba. Predstavnici Nive, kazao je, žele da sagledaju infrastrukturu objekata, nakon čega će procijeniti da li im je povoljnije da kupe Šećeranu ili zemljište u Semberiji, pa da prave novi objekat.

– Nisu došli da gledaju linije za proizvodnju šećera, oni da žele mogu i u Srbiji da kupe za 5 miliona eura šećeranu koja je do prošle godine radila i kojoj ne treba ni dinar investicija da bi opet radial – kazao je Matić te dodao kako je 2. jula Odbor povjerilaca, a 4. jula Skupština, na kojima bi se trebala razmatrati ponuda, ukoliko ona stigne do kraja mjeseca, piše Oslobođenje. 

Podsjetio je Matić i kako je Odbor povjerilaca Šećerane donio odluku da se uradi nova procjena vrijednosti njene imovine koja je, prema posljednjoj procjeni, 23 miliona KM. Pismo namjere od kompanije Niva za kupovinu Šećerane stiglo je nedavno, ali će odluku donijeti tek nakon što sagledaju stanje u fabrici.

Ova kompanija bavi se proizvodnjom medicinskog potrošnog materijala u Srbiji i želi da se proširi na BiH te je zbog toga zainteresovana za Šećeranu koja raspolaže s više hiljada kvadratnih metara poslovnog prostora.

The post Niva procjenjuje stanje u bijeljinskoj Šećerani appeared first on Biznis Info.

Gradonačelnik Gradiške, Zoran Adžić, i direktor preduzeća „Ella textil“, Frančesko Rufoli, obišli su prije nekoliko dana pogon ove firme koji se gradi u okviru Agroindustrijske zone u Novoj Topoli.

Prema riječima Rufolija, brojne pogodnosti privukle su italijansku tekstilnu kompaniju „Calzedoniu“ da ulaže u izgradnju fabrike u Novoj Topoli, čija cijena iznosi 20 miliona eura.

„Prvi razlog je blizina naše fabrike u Varaždinu, takođe jako je blizu graničnog prelaza.Mnogo je i ljudi koji traže zaposlenje. Naravno naišli smo na podršku od strane Gradske uprave, koja nam je našla odlično zemljište“, naveo je Rufoli.

Grad Gradiška postaje prepoznatljiva sredina za realizaciju domaćih i stranih investicionih projekata, naveo je gradonačelnik Adžić: „S ponosom mogu reći da Gradiška opravdava status koji je dobila sa BFC standardom. Želimo ne samo „Calzedonia“ da bude ovdje. Imamo već nekoliko kompanija koje rade i u kojima je zaposleno 200 radnika. Takođe, ovo će biti značajan podsticaj zapošljavanju na čitavom prostoru grada Gradiška, ali sigurno i impuls drugim privrednim subjektima.“

Fabrika „Ella textil“ u Novoj Topoli počela je sa izgradnjom prije godinu dana, a očekuje se da će jedan dio proizvodnje početi sa radom početkom jula.

Izvor: Moja Gradiška

The post Bosanska Gradiška: Pri kraju investicija od 20 mil eura appeared first on Biznis Info.

Zemlja partner ovogodišnjeg 15. Međunardnog sajma privrede Tešnju je Republika Sjeverna Makedonija.

Predstavnici privrednih i političkih institucija Republike Sjeverne Makedonije izjavili su za ZOS radio da se kući vraćaju pod dojmom srdačne dobrodošlice koju su doživljeli u Tešnju.

Posebno su zadovoljni zbog 20 vrlo uspješnih poslovnih sastanka koje su održali sa kompanijama iz BiH koje su pokazale interes za ekonomsku saradnju sa Makedonijom.

Jovan Stojanovski, savjetnik u kabinetu Ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Sjeverne Makedonije rekao je za naš medij da su već razmjenili kontakte sa privrednicima iz BiH i dogovorili slijedeće korake za uspostavljanje buduće saradnje, a neki od njih su već potvrdili svoju posjetu Sjevernoj Makedoniji.

“Trgovina je jedna svakako od najčešćih termina koji se pominjao na svakom sastanku sa BiH privrednicima.Naše države već imaju sklopljene brojne bilateralne sporazume o saradnji, a koji su jedan od mehanizama za povećanje trgovinske razmjene između naše dvije prijateljske zemlje.Posljednje dvije godine Republika Sjeverna Makedonija uspjela je postići ogromne uspjehe na međunarodnom planu, kao što su dogovori sa Grčkom i Bugarskom, koje izražavaju našu volju za budućom saradnjom sa svim zemljama iz regiona”, izjavio je za ZOS radio Jovan Stojanovski, savjetnik u kabinetu Ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Sjeverne Makedonije.

Na kraju je naš sagovornik iz Makedonije istakao svoju ocjenu da Tešanjski sajam privrede ima sve preduslove da postane sajam broj 1.ne samo u BiH već i u regionu.

“To je zbog toga što privrednici ovaj sajam osjećaju kao svoj i svi zajedno doprinose njegovoj organizaciji. I pored toga što živimo u svijetu naprednih virtualnih tehnologija, ja mislim da je ovaj način još uvijek najefikasniji za povezivanje privrednika i uspostavljanje saradnje” rekao je na kraju za ZOS radio Jovan Stojanovski, savjetnik u kabinetu Ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Sjeverne Makedonije.

The post Makedonci oduševljeni sajmom privrede u Tešnju appeared first on Biznis Info.

Zapadni Balkan prepoznat je kao region sa velikim investicionim potencijalom, što će biti predstavljeno u utorak, 18. juna, na konferenciji u Londonu, izjavio je danas predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.

Čadež je rekao da konferenciju u Londonu organizuju najugledniji međunarodni ekonomski dnevnik “Fajnanšel tajms” i Komorski investicioni foruma zapadnobalkanske šestorke /KIF/.

Prema njegovim riječima, “Fajnanšel tajms” je prepoznao region kao mjesto koje je već interesantno investitorima, a počinje da bude jedna od glavnih tačaka na evropskoj mapi finansijskih investitora narednih godina.

“Ovo je prvi put da zajedno sa `Fajnanšel tajmsom`, renomiranim medijom koji se bavi privrednim temama, u Londonu organizujemo promociju regiona kao investicione destinacije, ali i promociju uspešnih kompanija koje dolaze iz ovog regiona”, rekao je Čadež.

Na konferenciji će učestvovati predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Suma Čakrabarti, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu, kao i predstavnici brojnih međunarodnih finansijskih institucija.

Čadež je za Tanjug najavio da će na konferenciji biti premijeri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, ministri zemalja regiona, kao i privrednici.

“Biće prisutno više od 70 top menadžera, vlasnika najrenomiranijih fondova, finansijskih investitora koji žele da čuju šta region izdvaja od ostalih delova Evrope kada je u pitanju procena da možete za novac koji uložite sada zaradite više nego u bilo kom regionu narednih sedam godina”, objasnio je Čadež. (Srna)

The post Čadež: U Londonu predstavljanje velikih investicionih potencijala appeared first on Biznis Info.

Javno preduzeće Autoputevi Republike Srpske sutra će ozvaničiti početak radova na prvim kilometrima Koridora 5C kroz Republiku Srpsku.

Prva dionica gradiće se na pravcu Johovac-Rudanka, u dužini od 5,6 kilometara. To je prva od četiri planirane faze, a Koridor 5C na teritoriji Republike Srpske od Doboja do Vukosavlja biće dug 46,6 kilometara.

Procijenjeno je da će koštati oko 500 miliona eura.

Izvođači radova su kompanije Integral inženjering i Granit Skoplje, s kojima je u martu potpisan ugovor, prenijela je RTRS.

The post Sutra počinju radovi na Koridoru 5C kroz RS appeared first on Biznis Info.

U BiH je prošle godine u vazdušnom saobraćaju prevezeno 1.696.098 putnika, što je više za 8,9 odsto u odnosu na 2017. godinu, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Od ukupnog broja prevezenih putnika, njih 857.509 je poletilo sa četiri aerodroma u BiH, dok je 838.589 putnika sletilo.

Ostvareno je 19.864 aerodromskih operacija, što je više za 4,4 odsto u odnosu na 2017. godinu.

Kada je riječ o obimu prevezene robe u vazdušnom saobraćaju u prošloj, u odnosu na prethodnu godinu, on je manji za 19,9 odsto, a iznosio je 2.314 tona.

Od ukupnog broja prevezenog tereta, 800 tona robe je utovarene, a 1.514 tona je istovarene robe.

Količina prevezene pošte u 2018. godini bilježi rast i u poređenju sa 2017. godinom veća je za 6,2 odsto i iznosila je 430 tona. (Srna)

The post Lani prevezeno 8,9 odsto više putnika appeared first on Biznis Info.

Ljetna turistička sezona u Gradu Sunca je otvorena. Akva park koji se prostire na 79.000 metara kvadratnih počeo je sa radom, a u funkciji su svi sadržaji, 6 bazena, 13 tobogana, spleš safari, prskalice i sadržaji za djecu.

Kapacitet objekta je 3.000 posjetilaca, a od ove sezone Grad Sunca raspolaže sa dodatnih 320 smještajnih jedinica jer je otvoren Bijeli grad, Blokovi A i B sa 60 luksuzno opremljenih apartmana, tako da su ukupni smještajni kapaciteti su 550 kreveta.

Mjesec jun u Gradu Sunca protekao je u znaku kongresnog i sportskog turizma a kroz kapije Grada prošlo je oko 1.500 učesnika različitih kongresnih manifestacija što sportskih igara.

U planu su i novi objekti, pa je tako u toku izgradnja etno sela i auto kampinga.

The post Otvorena turistička sezona u Gradu Sunca appeared first on Biznis Info.

The post Kinezi svjetski šampioni u plaćanju računa preko mobitela appeared first on Biznis Info.

U Istanbulu će danas biti održan jedan od najznačajnijih investicionih privrednih skupova između Bosne i Hercegovine i Turske.

Na skupu “Bosnia and Herzegovina Investment Day” koji organizira Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH – FIPA, Generalni konzulat Bosne i Hercegovine u Istanbulu i Privredna komora Federacije BiH, u saradnji s Privrednom komorom Istanbula, očekuje se veliki broj turskih kompanija kojima će biti predstavljene mogućnosti ulaganja u Bosnu i Hercegovinu.

Nakon plenarnog dijela u kojem će se govoriti o mogućnostima investiranja i trgovinske saradnje sa BiH i na kojem će se predstaviti postojeći investitori iz Turske u BiH, predviđeno je održavanje B2B sastanaka kompanija dviju zemalja.

Očekuje se prisustvo kompanija iz metaloprerađivačkog sektora, sektora proizvodnje autodijelova, proizvodnje hrane, namještaja, hemijske industrije, turizma kao i tekstilne industrije.

Privredna komora Istanbula jedna je od najvećih privrednih komora na svijetu, s registriranim članstvom od 450.000 kompanija.

FIPA smatra da je današnji investicioni skup velika prilika da se privuče više turskih investicija, s obzirom da Turska zauzima tek 12. mjesto na ljestvici stranih investitora u BiH, saopćeno je iz FIPA-e.

The post Investicioni dan Bosne i Hercegovine u Istanbulu appeared first on Biznis Info.