Privrednik iz Poljske Bogdan Damagala boravio je nedavno u drugoj posjeti Derventi i tom prilikom razgovarao je o mogućnostima privredne saradnje sa načelnikom opštine Miloradom Simićem i njegovim saradnicima, te ministrom rudarstva i energetike Republike Srpske Petrom Đokićem.

Ova posjeta je u najvećoj mjeri zasluga Petra Kuzmanovića, Dervenćanina koji živi i radi u Poljskoj, i glavna je spona između Dervente i Damagala.

Kuzmanović je otkrio više o potencijalnoj investiciji. Damagala je, naime, vlasnik preduzeća „Djchem Chemicals”, koje se bavi i proizvodnjom komponenti za automobilske gume.

– Bogdan Domagala to je moj priatelj i komšija sa kojim dobro sarađujem u različitim poslovima. Moj želja je bila da posjeti Derventu i ja sam ga informisao o našem gradu, porezima i radnoj snazi. Na sastanku sa Damagalaom dobio sam pozitivan odgovor da želi da investira na području Republike Srpske čak četrdeset miliona eura. To je prva investicija u inostranstvu, a novi pogon bi proizvodio komponente za gume koje bi izvozio u Sjedinjene Američke Države – otkrio je Kuzmanović za Derventa Cafe.

Konkurencija Derventi je, kako saznaje Derventa Cafe, distrikt Brčko.

The post Dva bh. grada u utrci za investiciju od 40 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Arnault, Bezos i Gates jedini su svjetski bogataši čije je bogatstvo veće od 100 milijardi dolara

Zahvaljujući dobroj godini i novom rastu dionica početkom prošlog mjeseca, izvršni direktor grupacije LVMH (Moët Hennessy – Louis Vuitton S.A) Bernard Arnault zauzeo je drugo mjesto na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu, objavio je Forbes.

Bernard Arnault

Arnaultovo bogatstvo od 107 milijardi dolara premašilo je bogatstvo suosnivača Microsofta Billa Gatesa, čija je neto vrijednost trenutno 106,7 milijardi dolara a koji je krajem prošlog mjeseca nakratko čak bio i prestigao Bezosa na poziciji broj 1.

Najbogatiji Evropljanin samo je 5,3 milijarde dolara iza Amazonovog šefa Jeffa Bezosa, najbogatije osobe na svijetu sa bogatstvom procijenjenim na 112,3 milijarde.

Dobra godina

Za diva u sektoru luksuzne robe, ovo je bila sjajna godina. U martu, kada je Forbes objavio svoju godišnju listu najbogatijih na svijetu, Arnault je bio na 4. mjestu sa bogatstvom od 76 milijardi dolara, iza Bezosa, Gatesa i Warrena Buffetta iz Berkshire Hathawaya.

U junu je njegova vrijednost dostigla 100 milijardi USD, a u julu je već jednom nakratko bio „broj dva“, prije nego što se vratio na treće mjesto.

Od tada, dionica pariškog LVMH-a, u čijem se posjedu nalaze Sephora i Givenchy kao i deseci drugih marki, porasla je čak za trećinu. Krajem oktobra, dionice su ponovo porasle nakon vijesti da LVMH želi kupiti američkog draguljara Tiffany.

Inače, 79 marki kompanije LVMH obuhvataju modu, kozmetiku, nakit, fino vino i alkoholne piće. Grupacija je od 2008. godine izvršila 20 akvizicija, uključujući londonski brend Belmond koji posjeduje luksuznu željezničku liniju Eastern & Oriental Express.

The post Gates pao na treće mjesto na listi najbogatijih appeared first on Biznis Info.

Odobrenje izvoza jaja za preradu i proizvoda od te namirnice značajno je za privredu jer predstavlja još jedan korak u liberalizaciji tržišta EU za jaja iz BiH, izjavila je Srni direktor Sektora privrede pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović.

Lalovićeva je istakla da to odobrenje otvara put za proizvode u čiji sastav ulaze domaća jaja jer do sada nije mogao da se izvozi nijedan proizvod koji u svom sastavu sadrži jaja, kao što su tjestenina, pekarski proizvodi i ostalo.

“To je značajan korak za privredu BiH”, istakla je Lalovićeva i dodala da se u ovom mjesecu očekuje prvi izvoz jaja za preradu u EU.

Lalovićeva je pojasnila da je BiH, izmjenom Uredbe Evropske komisije broj 798/2008, uvrštena u spisak zemalja iz kojih je od 14. septembra dozvoljen izvoz jaja “B” klase /jaja za preradu/ i proizvoda od jaja u zemlje EU.

Prema njenim riječima, stupanjem na snagu navedene izmjene Uredbe dozvoljen je i izvoz u EU mješovitih /kompozitnih/ proizvoda koji u sebi sadrže proizvode od jaja.

Lalovićeva je izrazila nadu da će vrlo brzo biti ispunjeni i svi uslovi za izvoz konzumnih jaja, što bi predstavljalo dodatni impuls proizvođačima u BiH, kako u pogledu širenja i modernizacije svoje proizvodnje, tako i mogućnosti izlaska na novo-staro tržište EU.

The post Izvoz jaja za preradu u EU otvara put izvozu drugih proizvoda appeared first on Biznis Info.

Američki trgovinski deficit smanjen je u septembru za 4,7 odsto na 52,5 milijarde dolara pošto su SAD zabilježile svoj prvi naftni suficit, mada su ukupan uvoz i izvoz pali pod pritiskom povećanih globalnih tarifa i usporavanja svjetske ekonomije.

Ukupan američki izvoz pao je u septembru za 0,9 odsto na 206 milijardi dolara, pri čemu je za milijardu dolara opao izvoz soje, koju, kako ocjenjuje Rojters, Kina koristi kao političkih adut za pritisak na američku stranu u trgovinskim pregovorima. Izvoz automobila je takođe pao za milijardu dolara.

S druge strane, izvoz kapitalnih dobara je zabilježio rast za 800 miliona dolara, u okviru čega je izvoz civilnih aviona povećan za 700 miliona dolara.

Takođe je registrovan opšti pad uvoza robe. Tako je uvoz mobilnih telefona opao za 800 miliona dolara, igračaka, igrica i sportske opreme za 600 miliona dolara, kapitalnih dobara za 1,1 milijardu dolara, uključujući pad uvoza poluprovodnika za 600 miliona dolara. Uvoz automobila je pao za 1,1 milijardu dolara.

Kada je riječ o suficitu u trgovini naftom od 252 miliona dolara, prvom od 1978. godine, on je odraz kako manjeg izvoza američke nafte tako i još većeg pada uvoza strane nafte.

Jaz u trgovinskoj razmjeni sa Kinom je smanjen za 100 miliona dolara na 31,6 milijardi dolara, pri čemu je izvoz u tu zemlju pao u septembru za 800 miliona dolara, a uvoz iz Kine za 1,0 milijardi dolara.

Prilagođen za stopu inflacije, američki deficit u robnoj razmjeni sa svijetom smanjen je za 3,1 milijardu dolara na 82,6 milijardi dolara u septembru, dodaje Reuters a prenosi agencija Tanjug.

The post Trgovinski deficit SAD niži u septembru, pali izvoz i uvoz appeared first on Biznis Info.

Načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić rekao je danas Srni da opština nastoji da pronađe kupca za objekat Autobuske stanice ili da ga, u krajnjem slučaju, opština kupi i privede drugoj namjeni za potrebe ovdašnjeg stanovništva.

On je istakao da Srebrenica, zbog malog broja stanovnika i posebno putnika koji koriste autobuski prevoz, nema potrebu za autobuskom stanicom jer donosi finansijske gubitke.

“Postojeće potrebe za autobuskim prevozom može zadovoljiti uređeno autobusko stajalište koje namjeravamo izgraditi, a postojeći objekat autobuske stanice planiramo preurediti u svečani salon jer u ovom mjestu nema objekta u kome se mogu organizovati određene svečanosti i zabave za kojima postoji potreba”, pojasnio je Grujičić.

Krajem prošle godine prestala je sa radom Autobuska stanica u Srebrenici jer je banka oduzela taj objekat zbog duga, odnosno naplate garancije od preduzeća “Drinatrans” iz Zvornika za neizmireni kredit njihovog poslovnog partnera “Bobar banci”.

Po istom osnovu, banka je preuzela i autobusko parkiralište ove firme u Potočarima čime je ona ostala bez imovine u srebreničkoj opštini.

I pored prekida rada Autobuske stanice i dalje je korišteno stajalište za autobuse ispred tog objekta.

Prije nekoliko mjeseci, prevoz putnika u srebreničkoj opštini preuzelo je zvorničko preduzeće “Euro petrol oil” koje je ukinulo nekoliko linija zbog nerentabilnosti.

Ranije je ukinuta linija prema Istočnom Sarajevu, a Srna nezvanično saznaje da predstoji ukidanje i jedine autobuske linije iz ovog mjesta prema Banjoj Luci, te da će ostati samo linije prema Zvorniku, Bijeljini i Brčkom i nekoliko sezonskih linija za prevoz đaka.

Preostali stanovnici Srebrenice, koji imaju potrebe za autobuskim prevozom trpe posljedice ekonomske neisplativosti i ukidanja autobuskih linija zbog malog broja putnika i prinuđeni su da se snalaze.

The post Opština Srebrenica prodaje Autobusku stanicu appeared first on Biznis Info.

Infrastruktura preduslov za uspješno logističko poslovanje i privredni rast Brčkog

Skup logističara LOGIN 12, u organizaciji Udruženja logističara Brčko distrikta Trans Logistic održan je u Hotelu Jelena u Brčkom. Kroz predavanja i panel diskusiju više od 100 učesnika razgovaralo je o temi skupa „Evropska perspektiva distrikta i povezivanje na panevropske i svjetske transportne koridore“.

Na osnovu ciljeva koji su proizašli na prošlogodišnjem skupu, goste je dočekala realizacija osnovnog cilja, a to je uspješno uspostavljanje kontejnerskog terminala u Brčkom. Još jednom, Brčko je bilo domaćin eminentnim stručnjacima iz oblasti logistike i predstavnicima velikih kompanija iz regiona, te predstavnicima Željeznica Federacije BiH, Željeznica Republike Srpske, Hrvatskih Željeznica i mnogobrojnih brodara svjetskih kompanija i operatera.

„Uspjeli smo da u proteklih godinu dana uspostavimo kontejnerski terminal u Brčkom. Međutim, posao svih nas ne prestaje ovde. Danas smo zaključili da je infrastruktura uslov za iskorišćenje privrednog potencijala Brčkog, koji se svojom geografskom pozicijom nalazi u blizini koridora 5c i može biti dio povezivanja juga i sjevera u pogledu transportnih puteva“ rekao je izvrsni direktor za logističke operacije BELISAR-a Jovo Ilić, kompanije koja je član Udruženja logističara.

Kontejnerski terminal Brčko je ove godine relizovao prvu dopremu praznih kontejnera iz Budimpešte, koji su iskorišćeni za potrebe domaćih privrednika, i koji su dalje puni dostavljeni u Luku Rijeka.

Ovim je Brčko smješteno na mapu evropskih kontejnerskih terminala koji su konkurentni za privlačenje novih poslova.

„Ipak, postojanje kontejnerskog terminala je samo jedan korak za uspješno logističko poslovanje koje se dalje reflektuje na poslovanje kompanija u distriktu i u BiH. Naša željeznička infrastruktura zahtijeva elektrifikaciju čime bi ovaj vid transporta postao još isplativiji i čime bismo postali ne samo put za transport robe u BiH nego i put za prolazni transport u Evropu i dalje“ istakao je Ilić.

Predsjednik Uprave Luke Ploče Hrvoje Livaja složio se u pogledu značaja infrastrukture za nesmetan protok robe.

„Luka Ploče je vrata Koridora 5c, a putevi su ti koji nas osnažuju da kroz zajedničku saradnju povežemo zemlje, a projekti i proizvodnja su šansa za rast i razvoj svakog poslovanja, pa tako i logistike“ rekao je Livaja.

Podsjetimo, ove godine je došlo do obustavljanja teretnog saobraćaja preko mosta na GP Brčko, što je dovelo do toga da Brčko uprkos svim prednosima i mogućnostima bude logistički marginalizovano, što je dovelo i  do drastičnog smanjenja prihoda od terminala Brčko.

The post Održan 12. po redu skup logističara LOGIN appeared first on Biznis Info.

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine je s ciljem edukacije svojih članica vezano za informacije o tržištu električne energije u 2019. godini organizovalo radionice u sedam gradova Federacije BiH, na kojima su predstavnici JP Elektroprivrede BiH upoznali kupce sa uslovima koji vladaju na tržištu električne energije, iznijeli osnovne informacije o načinu formiranja cijena, kao i drugim uslovima koji se tiču ugovaranja i dodatnih usluga koje JP Elektroprivreda BiH planira uvesti u narednom periodu.

Također, UPFBiH je organizovao konsultacije sa ekspertima iz ove oblasti na osnovu kojih su i sačinjene preporuke za poslodavce.

Tržište električne energije u BiH liberalizovano je 01.01.2015. godine i od tada svi kupci električne energije,  mogu birati snabdjevača električnom energijom, s ciljem da se izbjegne monopol.

Privredni subjekti koji imaju pravo na univerzalnu uslugu, a u skladu sa odlukom Vlade FBiH, elektroprivrede su obavezne isporučivati električnu energiju, prema cijenama koje određuje Regulatora agencija za energiju u FBiH (FERK). To su  kupci iz kategorije ostala potrošnja na 0,4 kV naponu, I tarifna grupa (sa mjerenjem snage), kao i kupci iz kategorije ostala potrošnja na 0,4 kV naponu, II tarifna grupa (bez mjerenja snage) koji imaju malu potrošnju. Ukoliko mogu na tržištu ostvariti povoljniju cijenu, potrošači iz druge grupe mogu struju nabavljati i na tržištu.

Cijena električne energije zavisi od sljedećeg:  cijena na tržištu, odnosno, berzi električne energije, količine električne energije koju kupac troši, kao i dijagrama opterećenja, odnosno, načina potrošnje električne energije.

S obzirom da su privredni subjekti početkom oktobra 2019. godine dobili ponude za snabdijevanje električnom energijom od JP Elektroprivreda BiH sa cijenama koje su značajno veće u odnosu na važeće cijene, Udruženje poslodavaca FBiH savjetuje svojim članicama da uđu u pregovore sa aktuelnim snabdjevačima.

Prilikom pregovora sa potencijalnim isporučiocem, obavezno tražiti niže cijene električne energije, dodatne usluge, kao i druge povoljnosti.

Kupcima se preporučuje da procijene, da li je u datom momentu bolje tražiti sklapanje dugogodišnjih ugovora. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da su višegodišnji ugovori bili povoljniji za potrošače, u odnosu na ugovore koji se sklapaju na godinu dana.

Pokazalo se da je najpovoljnije sklopiti ugovora o snabdijevanju električnom energijom u aprilu pa onda maju i junu, jer je statistika u zadnjih deset godina pokazala da su cijene električne energije na berzi u tim mjesecima bile najniže. Zato UPFBiH savjetuje poslodavcima da ne čekaju ponudu ugovora,  nego da oni  iniciraju pregovore sa isporučiocima električne energije.

Također, UPFBiH  savjetuje svojim članicama, u prvom redu onima kod kojih trošak za električnu energiju predstavlja značajnu stavku u ukupnim troškovima, da u cilju smanjenja troška za električnu energiju, snime stanje unutar energetskog procesa, bilo angažovanjem konsultanata, bilo da ga zaposle ili kao vanjskog saradnika, a koji bi ukazao na koji način mogu uticati na dijagram potrošnji i na taj način optimizirati troškove električne energije. Iskustvo je pokazalo da troškovi konsultanta budu mnogo niži od postignutih ušteda u troškovima električne energije.

The post Održana edukacija o tržištu električne energije appeared first on Biznis Info.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan naložio je da vlada treba da završi testiranje digitalne valute nacionalne centralne banke (CBDC) 2020. godine.

Nacionalnu digitalnu liru na bazi blockchaina u zemlji planira da emituje centralna banka u skladu sa Godišnjim predsjedničkim programom za 2020. godinu, piše Cointelegraph.

Objavljen 3. novembra, predsjednički program precizira da bi prva ispitivanja digitalne lire trebalo da budu sprovedena i finalizirana do kraja 2020. godine, navodi se u dokumentu koji je 4. novembra objavila turska zvanična nacionalna publikacija Resmi Gazete.

U okviru pilot projekata, vlada navodno planira da razvije softversku platformu za trenutna plaćanja zasnovana na digitalnoj liri. Pored centralne banke, u projekat će biti uključena i nacionalna agencija za tehnološke inovacije – Savjet za naučno-tehnološka istraživanja Turske, takođe poznat kao TUBITAK, prenosi Bankar.me.

Kako je izvjestio Cointelegraph na turskom, pokretanje digitalne lire dio je cilja zemlje da ojača lokalnu ekonomiju. Dokument glasi:

 “Glavni cilj je uspostaviti finansijski sektor sa jakom institucionalnom strukturom koja može odgovoriti na potrebe finansiranja realnog sektora po niskim troškovima, ponuditi različite finansijske instrumente širokoj bazi investitora putem pouzdanih institucija i podržati cilj Istanbula da postane atraktivan globalni finansijski centar.”

Uključivanje digitalne lire u Godišnji predsjednički program Turske za 2020. godinu slijedi prethodnim planovima koje je država zacrtala u ekonomskom planu zemlje 2019.-2023., objavljenim u julu 2019. Pored CBDC-a, vlada je zainteresovana za primjenu tehnologije blockchaina za prevoz i carine, kao i javne usluge i administraciju.

U septembru, turska vlada najavila je planove za uspostavljanje nacionalne blockchain infrastrukture za raspoređivanje tehnologije distribuiranog registra u javnoj administraciji.

The post Erdogan naložio uvođenje digitalne lire appeared first on Biznis Info.

Uvriježeno je mišljenje da su u Njemačkoj plate visoke. To je i razlog zašto se mnogi odlučuju doći u ovu zemlju raditi i živjeti. No, koliko su one stvarno visoke? I koliko “uzme” država?

Kada u Njemačkoj pitate ljude kolika im je mjesečna plaća, dobit ćete odgovor o bruto, a ne neto iznosu. Ako uopšte dobijete odgovor, jer Nijemci to pitanje smatraju indiskretnim i nerado odgovaraju na njega.

Statistike, pak, govore da je prosječna mjesečna bruto plata u Njemačkoj 2018. iznosila oko 2.950 eura. Prosječna neto plata isplaćena zaposlenicima u Njemačkoj je, međutim, bila znatno niža, tačnije, 33 posto niža – i iznosila je 1.945 eura.

Iza tih više od hiljadu eura razlike između bruto i neto iznosa stoje davanja državi u vidu poreza i doprinosa za razna osiguranja.

Visina poreza koji se mjesečno odbija od plaće pritom ovisi o poreznoj klasi zaposlenika (1-6), koja, pak, ovisi o tome živi li u on bračnoj zajednici, je li samohrani roditelj, radi li njegov/a suprug/a, zarađuje li jedan bračni partner znatno više, radi li više poslova…

Najbolje i najlošije plaćena zanimanja

Prosječna plaća je, međutim, apstraktni statistički podatak koji ne govori puno o tome koliko su dobro ili loše plaćeni zaposlenici u pojedinim branšama. Razlika između onih koji su na vrhu liste primanja i onih koji su na njenom dnu je ogromna.

Liječnici primarijusi zarađuju tako u prosjeku preko 120.000 eura godišnje, dakle, više od 10 hiljada eura bruto mjesečno, nešto manje menadžeri u trgovačkom i finansijskom sektoru, a 30-ak hiljada eura godišnje manje liječnici specijalisti – i to bez kadrovske odgovornosti.

Oni na začelju liste žale se da jedva spajaju kraj s krajem. Na neslavnom zadnjem mjestu je pomoćno osoblje u kuhinjama koje zarađuje u prosjeku manje od 2.000 eura bruto mjesečno, dok konobari i frizeri, odnosno frizerke, zarađuju tek nekoliko desetaka eura više, piše Deutsche Welle.

Među najlošije plaćenim zanimanjima su agenti u call-centrima, kuhari, pomoćno osoblje u stomatološkim ordinacijama, njegovatelji i vozači kamiona. Znatno nižu od prosječne njemačke plate imaju i medicinske sestre s malo radnog iskustva (u javnim zdravstvenim ustanovama), kao i odgajatelji/odgajateljice u vrtićima.

Zakonski propisana minimalna nadnica

Njemačka je jedna od zemalja Evropske unije sa zakonski propisanom minimalnom platom po satu. Ona trenutno iznosi 9,19 eura.

Najvišu zakonski propisanu minimalnu satnicu ima Luksemburg (11,97 eura), a višu od Njemačke još četiri EU-članice: Belgija, Irska, Holandija i Francuska.

Najnižu minimalnu platu po satu imaju Bugarska (1,72 eura), Latvija (2,54 eura), Rumunija (2,68 eura), Mađarska (2,69 eura) i Hrvatska (2, 92 eura).

I ovdje se, naravno, radi o bruto iznosima.

Ako niste u privremenom ili stalnom radnom odnosu kao zaposlenik neke privatne firme ili javne ustanove s odgovarajućim ugovorom, već radite kao honorarac, onda ćete se morati sami pobrinuti za zdravstveno i druga osiguranja te izraditi poreznu prijavu i platiti državi porez.

Za to će vam najvjerojatnije biti potreban porezni savjetnik jer izrada porezne prijave nije baš lak zadatak u Njemačkoj.

Može vam se lako dogoditi i da vam upravo to savjetuju porezni službenici kojima se obratite s pitanjima o vašim poreznim obvezama i poreznoj prijavi.

A s poreznim vlastima u Njemačkoj nije se za šaliti pa se s poreznom prijavom ni u kojem slučaju ne smije “zabušavati”. Osim toga, njemački porezni sistem je vrlo složen i vrlo je vjerovatno da bi vam porezni savjetnik mogao pomoći ne samo da ispravno napravite svoju poreznu prijavu nego i da možda ne previdite koju poreznu olakšicu koju možete iskoristiti i koja bi mogla umanjiti vaš porezni dug.

Više od evropskog prosjeka, niže nego u Švicarskoj

Dakle, plate u Njemačkoj su znatno više od evropskog prosjeka, ali niže nego u Švicarskoj, Luksemburgu i Danskoj. To govore “gole” statistike i brojke. No, kada govorimo o visini plate, uvijek je važno promatrati i širi kontekst: koliki su troškovi života, prije svega hrane i stanovanja, kakva je situacija na tržištu rada, kako su plaćena pojedina zanimanja.

Korisno je, na koncu, znati i ovaj podatak: da je 2017. jedno njemačko domaćinstvo u prosjeku potrošilo 2.517 eura mjesečno, od čega 897 eura samo na stan i režije, piše DW.

The post Kolike su zaista plate u Njemačkoj appeared first on Biznis Info.

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 17.396.311,60 KM ( 17.396.071,60 KM  redovne berzanske trgovine i 240,00 KM prijavljene trgovine ). U sklopu 24 transakcije je prometovano 563.718 vrijednosnih papira.              

Vrijednost BIFX-a se je pala za 4,84 indeksna poena na 942,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,51%

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 3,39 indeksnih poena na 888,49 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,38%               

Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 3,42 indeksna poena na 1.308,07 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,26%.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 19,57 indeksna poena na 11.211,83 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,17 %

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN  je porasla za 9,64 indeksnih poena na 13.774,95 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %              

Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet od 65.647,90 KM, u sklopu 2 transakcije prometovano je 3.439 dionica emitenta BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol BSNLR) .Kurs ovog emitenta je iznosio 19,09 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je ukupan  promet od 1.288,00 KM, u sklopu 2 transakcije prometovano je 1.240 dionica. Najveći promet je ostvaren dionicama emitenta ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO (simbol NPRFRK2) u iznosu od 1.000,00 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 1,00 KM.

Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključene trgovine. 

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan  promet od 101.658,70 KM, u sklopu 5 transakcija prometovano je 1.158 dionica.Najveći promet ostvaren je dionicama  emitenta PRIVREDNA BANKA SARAJEVO DD SARAJEVO (simbol BORBRK3) u iznosu od 99.437,50 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 107,50 KM.   .       

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je ukupan  promet od 17.216.089,00 KM, u sklopu 5 transakcija prometovano je 554.921 dionica.Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta VAKUFSKA BANKA DD SARAJEVO (simbol VKFBR) u iznosu od 17.202.489,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 31,00 KM.   

Na Slobodnom tržištu – ST3 ostvaren je  promet od 11.388,00 KM, u sklopu 5 transakcija prometovano je 2.920 dionica emitenta ŠIPAD KOMERC DD SARAJEVO (simbol SPKMR). Kurs ovog emitenta iznosio je 3,90 KM.   

Na tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključene trgovine.       

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice UNICREDIT BANK DD SARAJEVO (simbol ZGBMR ) od 13,33 % i dostigle su cijenu od 6.800,00 KM,dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice VAKUFSKA BANKA  DD SARAJEVO (simbol  VKFBR ) od 11,43 % i dostigle su cijenu od  31,00 KM.

Na vanberznom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta NAPREDAK DD TEŠANJ (simbol  NPTERK2 ) u vrijednosti od 240,00 KM, u sklopu 5 transakcija prometovano je 40 dionica .

The post Na SASE ostvaren promet od 17,3 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Ministar privrede Kantona Sarajevo Haris Bašić obišao je danas nekoliko starih zanatskih radnji na Baščaršiji, gdje se u razgovoru sa zanatlijama uvjerio o značaju podsticaja koje je Ministarstvo ove godine izdvojilo u cilju očuvanja i razvoja tradicionalnih i starih zanata.

U 2019. Ministarstvo privrede izdvojilo je 100.000 KM poticajnih sredstava, koja su dodijeljena u pojedinačnom iznosu od 393,70 KM.

Od 273 zaprimljene prijave, što je za 10 posto više u odnosu na 2018. godinu, ukupno 254 obrtnika-zanatlija ispunilo je uslove po osnovu Javnog poziva.

“Kao stanovniku Sarajeva i osobi koja često s ovim ljudima dolazi u kontakt, bilo mi je zadovoljstvo primijetiti njihovu zainteresiranost za programe Ministarstva privrede i Vlade KS. Sredstva koja im nudimo i koja koriste po različitim osnovama izuzetno su im korisna, tako da smo posvećeni da i u narednim godinama slične programe dodatno razvijamo i još više ulažemo”, rekao je ministar Bašić.

Osim toga, Ministarstvo je ove godine subvencioniralo troškove zapošljavanja mladih i razvoj vještina potrebnih za obrtnička-zanatska zanimanja, kao i subvencionranje troškova nabavke osnovnog materijala i alata.

Obrtnici su mogli da se prijave i na ostale programe, kao što su poticaji za žensko poduzentništvo, novoosnovane start up firme i drugi, saopćeno je iz Press službe Vlade KS.

The post I u narednim godinama poticaji za stare zanate appeared first on Biznis Info.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković, položili su  danas kamen – temeljac za budući objekat dječijeg vrtića i mjesne zajednice  na Petrićevcu, u okviru višenamjenskog objekta čiju je izgradnju pomogla Vlada Srbije.

Tokom ceremonije, gradonačelnik Radojičić zahvalio se Vladi Srbije na donaciji od oko 1,4 miliona KM, kojom će na Petrićevcu biti izgrađen vrtić za više od stotinu mališana i objekat mjesne zajednice.

U okviru ovog projekta, Grad Banja Luka do sada je, vlastitim sredstvima, izgradio ambulantu porodične medicine u kojoj će biti pružane zdravstvene usluge za više od 6.700 pacijenata iz ovog naselja.

U nastavku projekta, uz ambulantu, biće izgrađen vrtić i mjesna zajednica, sa salom od stotinu mjesta i više kancelarija.

Izgradnju vrtića i mjesne zajednice na Petrićevcu izvodi građevinsko preduzeće „Tekton“ i „Građenje Đurić“, a vrijednost ugovorenih radova iznosi 1,7 miliona KM. Radovi bi, po ugovoru sa izvođačem, trebali biti okončani u roku od 300 radnih dana.

The post Položen kamen temeljac za objekat od 1,7 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica razgovarao je danas sa šeikom Mohammed bin Saqr al Qasimijem, vlasnikom firme “Emirates” i zabavnog parka “Sunnyland” kod Sarajeva, o mogućem ulaganju njegove kompanije od 50 miliona KM u tržni centar na Sokocu i prateće sadržaje.

Bjelica je rekao novinarima da je investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata izrazio želju da uz veliki tržni centar na periferiji Sokoca izgradi i niz pratećih objekata, čime će biti obogaćena turistička ponuda ove opštine.

On je istakao da su vođeni preliminarni razgovori u kojima je ova lokalna zajednica pokazala otvorenost i istakla svoje interese, kao i interese Republike Srpske i BiH.

Dobro iskustvo sa arapskim investitorima

– Gospodin Al Qasimi je ozbiljan investitor, on je vlasnik nekolicine nekretnina i projekata u BiH od kojih je najpoznatiji zabavni park „Sunnyland“ u blizini Sarajeva na Trebeviću. Mi imamo dobro iskustvo sa investitorima iz arapskog svijeta, na osnovu dobrog poslovanja Nove Romanije. Razgovori su otvoreni, a plan njihovih investicija na ovom području je blizu pedeset miliona maraka. Naravno, poznata je činjenica da donošenje odluka o daljoj saradnji i mogućnosti izgradnje pomenutih projekata ne može biti samo odluka lokalne vlasti, nego se moraju konsultovati veći nivoi vlasti. Ono što smo mi ponudli jesu dalji razgovori, kao i da se u nekoj od narednih posjeta obiđu određene lokacije u blizini Sokoca koje su interesantne. Od infrastrukturnih projekata vezanih za turizam izrazio sam potrebu da se gradi zatvoreni bazen, klizalište i izgradnja vještačkog jezera u parku prirode „Taline“, kako bi postala jedna turistička atrakcija. Opština bi bila suvlasnik u svim projektima koji bi rađeni na području Sokoca – rekao je Bjelica novinarima nakon današnjeg sastanka, saopšteno je iz Opštine Sokolac.

Al Qasimi je rekao novinarima na Sokocu da planira dovesti više investitora, prvenstveno iz arapskog svijeta, izrazivši želju da u blizini ovog mjesta izgradi veliki tržni centar sa pratećim sadržajima, kao i rehabilitacioni centar u koji bi na oporavak i liječenje dolazili ljudi iz svih krajeva BiH i regiona, kao i Indije i arapskih zemalja.

Dolazak i drugih investitora

– Mi smo u mogućnosti da dovedemo investitore iz drugih zemalja Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali ovo je samo početni sastanak pa je o tome rano govoriti. Takođe, ono što je naša želja i ideja koja je u začetku, da na ovom području napravimo jedan nazvaću ga manji grad sa tržnim centrom i drugim pratećim sadržajima. Raspoloženi smo da pravimo i rehabilitacioni centar, u koji bi dolazili ljudi iz svih krajeva svijeta, a u kome bi dvadeset i četiri sata bili na raspolaganju doktori koji bi liječili korisnike tog centra. Ono što mogu obećati nakon današnjeg sastanka jeste da će narednih dana jedan od mojih menadžera Slaven Jeftić doći da pogleda prostor gdje će biti postavljeno klizalište – rekao je Al Qasimi.

The post Vlasnik Sunnylanda ulaže 50 miliona KM u Sokolac? appeared first on Biznis Info.

Njemačka vlada usvojila je Prijedlog zakona o zabrani plastičnih kesa u maloprodaji, pri čemu su izuzete kesice za pakovanje voća i povrća.

U slučaju kršenja zakona predviđene su kazne do 100.000 eura.

“Plastične kese su simbol uludog trošenja resursa. Za njihovu proizvodnju je potrebna nafta, a u upotrebi su svega nekoliko minuta i često završe u prirodi, gdje su potrebne godine da se razgrade“, izjavila je njemačka ministarka životne sredine Svenja Šulc prilikom predstavljanja zakona.

Ona je navela da je upotreba plastičnih kesa drastično smanjena od 2016. godine, kada su vlada i predstavnici maloprodaje postigli dogovor o njihovom manjem korišćenju, i to sa 70 komada po stanovnika 2015. godine na 20 komada 2018., prenijela je Hina.

„Zabrana bi trebalo da rezultira time da upotreba plastičnih kesa bude svedena na nulu“, naglasila je Šulc.

Zabrana se ne odnosi na kese debljine ispod 15 mikrometra, što znači da njoj ne podliježu kese koje se u maloprodaji upotrebljavaju za pakovanje voća i povrća.

Šulc je objasnila da se od zabrane za ove vrste kesa odustalo zato što bi dodatno industrijsko pakovanje voća i povrća izazvalo još veću gomilu plastičnog otpada.

Od zabrane su izuzete i kese za smeće.

Odluku vlade mora da potvrdi njemački parlament, Bundestag.

The post Njemačka „protjeruje“ plastične kese, kazna 100.000 eura appeared first on Biznis Info.

Konzum je danas u prisustvu brojnih kupaca i poslovnih partnera otvorio prvu prodavnicu u Nevesinju, smještenu u centralnom dijelu grada na adresi Nevesinjskih ustanika 5.

U ugodnom ambijenutu nove prodavnice površine 350m2 osigurana je dobra snabdjevenost svježim i kvalitetnim proizvodima uz povoljne cijene i stalne akcijske pogodnosti.

U novootvorenoj prodavnici zaposleno je 10 novih radnika koji će kupcima svakodnevno biti na usluzi.

„Veoma smo zadovoljni jer je Konzum stigao u Nevesinje čime  je nastavljen proces širenja maloprodajne mreže. S ponosom bih istakao da smo u ovoj godini otvorili niz novih prodavnica i to u Sarajevu, Doboju, Knešpolju, Neumu, a uspješno smo realizirali i  preuzimanje manjeg trgovačkog lanca sa sedam prodavnica u Goraždu i okolini. Trend otvaranja novih prodavnica nastavlja se i dalje, te ćemo do kraja godine otvoriti još dvije prodavnice“, izjavio je Stipan Škoro, direktor Sektora maloprodaje Konzuma.

Otvorenje prodavnice u Nevesinju obilježeno je brojnim aktivnostima za kupce, a pripremljena je i posebna akcijska ponuda.

Najsretniji kupci su nagrađeni vrijednim poklonima na kolu sreće, a svaki pedeseti kupac dobio je cijelu kupovinu potpuno  besplatno.

Posjetitelji su uživali u specijalitetima sa roštilja, slatkim poslasticama i torti, a za mališane je priređena vesela zabava s maskotama.

The post Otvorena prva Konzum prodavnica u Nevesinju appeared first on Biznis Info.

U Banjaluci je danas održan sastanak premijera Republike Srpske Radovana Viškovića sa predstavnicima Saveza sindikata Republike Srpske.

Sastanku su prisustvovali predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić i ministri Republike Srpske – finansija Zora Vidović, pravde Anton Kasipović, rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić, prosvjete i kulture Natalija Trivić, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje i informaciono društvo Srđan Rajčević.

Premijer Višković je rekao da su stvorene mogućnosti za razmatranje prijedloga rasta plata u realnom sektoru. Istakao je da je Vlada danas usvojila zakonska rješenja kojima će najniže plate biti povećane za 20 odsto, plate u srednjoj grupi za 10, a one najviše pet odsto.

– Krenuli smo sa obrazovanjem, zatim sa policijom, a sada imamo zakone koji se odnose na javnu upravu, obrazovanje i pravosuđe i svi će imati povećanje plata od Nove godine – rekao je Višković, prenosi RTRS.

Mišićeva je nakon sastanka rekla da je razgovarano o potrebi povećanja plata u Republici Srpskoj, posebno najniže plate, te o izmjenama Zakona o radu, kako bi se mogla ostvariti određena prava, kao i o jačanju socijalnog dijaloga.

– Zatražili smo da plate budu povećane najmanje 10 odsto. Sve ispod toga je premalo. Naš zahtjev je da najniža plata bude 550 KM, a do drugog kvartala 2020. godine da bude 600 KM – rekla je ona.

Mišićeva je istakla da Sindikat traži nastavak pregovora, jer želi da se dođe do dokumenta koji će omogućiti i zakonski garantovati rast plata svake godine.

– Cijenimo da Vlada treba da obezbijedi realan rast plata. Potrebne su izmjene Zakona o radu do kraja godine kako bi radnici u realnom sektoru ostvarili prava koja drugi radnici već imaju – navela je ona.

The post Višković: Veće plate od Nove godine appeared first on Biznis Info.

Njemački Institut za ekonomska istraživanja ističe da nakon više decenija nestaje ekonomski i socijalni jaz između zapadne i istočne Njemačke, te da se istok sasvim približio zapadu zemlje po zaposlenosti i produktivnosti.

Uz 30 godina od pada Berlinskog zida, Institut navodi da je stopa nezaposlenosti na području bivše Istočne Njemačke u 2005. iznosila 20,6 odsto, te je bila dvostruko veća nego u tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj.

Međutim, posljednji pokazatelji govore da je stopa nezaposlenosti i zapadnom dijelu zemlje bila tek nešto iznad pet odsto, a na istoku između sedam i osam odsto.

Savezne države u sastavu nekadašnje Istočne Njemačke takođe “hvataju korak” sa zapadnim dijelom zemlje kada je riječ o produktivnosti.

U 2018. godini, mjereno prema bruto dodatoj vrijednosti po radniku, ona je iznosila 83 odsto uporedive vrijednosti na području nekadašnje Zapadne Njemačke, utvrdili su na Institutu za ekonomska istraživanja.

To znači da je stopa produktivnosti više nego udvostručena u odnosu na period neposredno nakon pada komunizma.

Razlike koje se još primjećuju proizlaze iz manje veličine kompanija i manjeg udjela sjedišta /velikih/ kompanija na istoku Njemačke, zaključuju autori istraživanja, a prenose agencije.

Srna

The post Istok Njemačke sustiže zapad po zaposlenosti i produktivnosti appeared first on Biznis Info.

Gradonačelnik Gradačca Edis Dervišagić potpisao je jučer u Mostaru Ugovor o dodjeli sredstava za unapređenje poduzetničke zone u Gradačcu.

Sredstva sa federalnog nivoa obezbjeđena su po osnovu javnog konkursa Federalnog ministarstva, poduzetništva i obrta, za izgradnju poduzetničkih zona, na koji je, sa već pripremljenom dokumentacijom, aplicirao Grad Gradačac.

Nove investicije vrijedne su 378.871,38 KM od čega je od strane Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Vlade FBiH, Gradu Gradačac odobreno 250.000 KM.

Unapređenje infrastrukture

Odobrena sredstva bit će usmjerena na izgradnju saobraćajnice u Industrijskoj zoni tzv. KRAK 7. Ova saobraćajnica je nastavak već izgrađene saobraćajnice-Krak 11 u dužini od 276 m.

Ovakvim projektima želi se unaprijediti postojeća i izgraditi nova infrastruktura (ceste, vodovod, kanalizacija, el. energija, itd.) u okviru industrijskih zona u Gradačcu, kao preduslova za ekonomski rast i zapošljavanje na lokalnom nivou, saopćeno je iz Gradske uprave.

The post Gradačac nastavlja razvijati industrijske zone, ulaže još 378.000 KM appeared first on Biznis Info.

Danas je u prostorijama biro Centar Javne ustanove „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ Sarajevo upriličeno potpisivanje Ugovora o finansiranju i realizaciji Programa Javnih radova PLUS i promociji Programa sufinansiranja samozapošljavanja osoba do 35 godina života.

Promocija navedenih programa je rezultat Zaključka Vlade Kantona Srajevo na osnovu prvobitnog prijedloga Javne ustanove „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ Sarajevo da se izvrše izmjene Programa mjera za podsticaj zapošljavanja i održavanja više stope zaposlenosti u Kantonu Sarajevo u 2019. godini s namjerom da se angažuju nezaposlene osobe kroz Program javnih radova PLUS i stimulišu mlade osobe do 35 godina kroz Program samozapošljavanja za pokretanje vlastitih biznisa- startup ova.

Program javnih radova

Po Javnom pozivu Program Javni radovi PLUS apliciralo je 25 poslodavaca i iskazali su interes za angažovanje 389 osoba. Nakon objave i završetka konkursne procedure Javnog poziva po Programu Javnih radova PLUS na osnovu kriterija izabrano je 9 poslodavaca, komunalnih preduzeća u cilju nastavka projekta Vlade Kantona Sarajevo moje čisto Sarajevo i to: KJKP RAD d.o.o, Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja, KJKP Park d.o.o., KJKP Pokop d.o.o, Općina Stari Grad, KJP Sarajevo-šume d.o.o., JKP Komunalac d.o.o., Fondacija za zaštitu Bjelašnice Igmana, Treskavice, Visočice i kanjona Rakitnice, KJU Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba.

Javna ustanove „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ Sarajevo osigurala je sredstva za realizaciju Programa javnih radova PLUS u ukupnom iznosu od 164.000,00 KM za 92 nezaposlene osobe na period od 2 (dva) mjeseca.

Služba će u tom periodu poslodavcima koji su obuhvaćeni ovim programom, u periodu od 2 (dva) mjeseca, refundirati sredstva u mjesečnom bruto iznosu od 883,00 KM po angažovanoj osobi, a svi drugi eventualni troškovi padaju na teret poslodavca.

Podrška mladima za samozapošljavanje

Po Javnom pozivu samozapošljavanje mladih osoba do 35 godina starosti ukupno je bilo prijavljeno 83 aplikanta. Nakon okončane konkursne procedure i u skladu sa propisanim kriterijima te planiranim finansijskim sredstvima po Programu samozapošljavanja mladih osoba do 35 godina starosti, odbrena su sredstva za 20 osoba za podsticaj u pokretanju vlastitih biznisa.

Cilj Programa samozapošljavanja je stimulisanje zapošljavanja mladih u dijelu registracije samostalnih djelatnosti. Za ovaj Program Služba je obezbjedila ukupna sredstva u iznosu od 20 000 KM po osobi koja će biti doznačena na način da iznos od 2 000 KM je namjenjen za utrošak troškova registracije i početnog kapitala, a ostala sredstva od 1 500 KM će se refundirati mjesečno u trajanju od 12 mjeseci za isplatu plaća i uplata zakonom propisanih poreza i doprinosa.

Prilikom obraćanja Nermin Pećanac, direktor Javne ustanove „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo istakao je da ovim Programom javni radovi PLUS sljedi nastavak podrške u sufinasiranju programa javnih radova od strane Službe. Također, napomenuo je da je napravljen iskorak u odnosu na ranije periode po pitanju planiranja većih finasijskih sredstava za podršku Programa samozapošljavanja mladih osoba u iznosu od 20 000 KM po osobi u cilju pokretanja vlastitih biznisa.

Prisutne je upoznao da je u fazi razmatranja i usvajanje od strane Skupštine Kantona Sarajevo izmjene Finasijskog plana Javne ustanove „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ Sarajevo za 2019. godinu kojim su rebalnisarana mnogo veća sredstva u namjeni za nove programe i mjera za zapošljavanje u iznosu od skoro 14 miliona KM.

Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Stari Grad u ime svih drugih potpisnika današnjeg ugovora o relizaciji programa sufinansiranja Javnih radova PLUS, zahvalio se na aktivnostima koje provodi Služba za zapošljavanje na čelu sa direktorom Nerminom Pećancom u cilju anagažovanja nezaposlenih osoba po programima i drugim aktivnostima s ciljem smanjenja nezaposlenih.

Istakao je da je Općina Stari Grad jedina općina koja u sklopu vlastitog odjeljenja za komunalnu privredu bavi se komunalnom djelatnošću, ne želeći registrirati posebne firme kao što je slučaj u nekim od općina na Kantonu Sarajevo.

Prisutnim se obratila i Adisa Duharkić Serdarević nezaposlena osoba, koja je učestvovala po Javnom pozivu Programa samozapošljavanja. Tokom obraćanja istakla je da posjeduje desetogodišnje iskustvo radeći na različitim poslovima, te je vidjevši Javni poziv za podršku samozapošljavala, iskoristila je priliku i prijavila se kako bi pokrenula vlastitu djelatnost.

Kao nezaposlena osoba koja se nalazila na evidenciji nezaposlenih, isitiče da je bila polaznik Klubova za traženje posla i polaznik Obuke za poduzetništvo u organizaciji Službe, što joj je pomoglo da se odluči za korak osnivanja vlastitog biznisa.

The post Sarajevo: Potpisani ugovori o finansiranju sa poslodavcima i nezaposlenima appeared first on Biznis Info.

Vlada FBiH je prihvatila informaciju o kreditu EBRD-a za realizaciju projekta energetske efikasnosti u javnim objektima u Kantonu Sarajevo, kao osnovi za vođenje pregovora.

Podržana je inicijativa da kreditnim zaduženjem bude osigurano 8.000.000 eura za realizaciju ovog projekta. Krajnji dužnik po ovom zaduženju je Kanton Sarajevo.

Federalno ministarstvo finansija, te ministarstva finansija i prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo će u tim za pregovore o ovom kreditu imenovati predstavnike, a konačna odluka o zaduženju bit će donijeta po okončanju pregovora sa EBRD-om.

Federalno ministarstvo finansija će Vladu FBiH informisati pregovorima i tekstu usaglašenog ugovora između BiH i EBRD-a, te će današnje zaključke dostaviti Ministarstvu finansija i trezora BiH radi provođenja dalje procedure u vezi s kreditnim zaduženjem.

The post Kredit EBRD-a za energetsku efikasnost u KS appeared first on Biznis Info.