AMC Networks International – centralna i sjeverna Evropa (AMCNI – CNE) objavljuje da je postigla dogovor sa manjinskim dioničarem Ivanom Ćaletom o prodaji većinskog udjela u “free-to-air“ (FTA) mreži OBN Bosna i Hercegovina. 

Dogovor podrazumijeva da gospodin Ćaleta preuzme 85% vlasništva OBN-a od AMCNI – CNE i tako postane 100 postotni vlasnik biznisa. Spomenute strane nisu otkrile finansijske detalje transakcije koja je podložna lokalnim regulatornim dozvolama.

Sa sjedištem u Sarajevu, OBN je osnovan 1996. godine i nudi lokalnoj publici vijesti i zabavni sadržaj.

„Zadovoljstvo nam je što možemo da objavimo da smo postigli dogovor sa Ivanom Ćaletom o sticanju 100% vlasništva nad OBN-om “, rekao je Levente Málnay, EVP / MD, AMCNI centralne i sjeverne Evrope.

“Uzbuđen sam što sam postigao dogovor sa AMC Networks International – srednje I sjeverne Evrope gdje stičem potpuno vlasništvo nad OBN-om. Kao dugoročni dioničar u poslu, radujem se što ću raditi sa izvanrednim timom i graditi izvanredan programski sadržaj koji OBN nudi publici širom Bosne i Hercegovine “, rekao je Ivan Ćaleta.

AMC Networks International – Srednja i Sjeverna Europa (AMCNI – CNE), operativna je jedinica AMC Networks International, koji je vodeća međunarodna kompanija na polju emitovanja I distribucije tematskih televizijskih kanala.

The post Ivan Ćaleta preuzima OBN appeared first on Biznis Info.

Skupština Kantona Sarajevo u utorak 19. novembra usvojila je „Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za potpisivanje ugovora o kupoprodaji zemljišta putem neposredne pogodbe između Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo i Elvira Imamovića u svrhu oblikovanja građevinske parcele“.

Radi se o zelenoj površini koja se nalazi između sarajevskog hotela Holiday (bivši Holiday Inn) i UNITIC-ovih nebodera s jedne i tržnog centra Alta s druge strane.

Kako piše Eko akcija, pomenuta lokacija je prodata ispod realne cijene. Iz ove organizacije tvrde da će se ovdje graditi neboder od 22 sprata.

„Preostalo je da još nekoliko parcela po sličnoj proceduri rasproda i Općina Centar i onda će privatnik moći da gradi neboder od 22 sprata, što bi dalje smanjilo protok zraka i povećalo zagađenje zraka u ovom dijelu grada“, poručili su iz Eko akcije.

Direktor Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo Mirza Hulusić je za portal Radiosarajevo.ba kazao da ovaj dio zemlje koji je Kanton Sarajevo prometovao postigao maksimalnu cijenu. On je potvrdio da postoji plan za izgradnju nebodera, ali ne na parceli koju je KS prodao.

„Imali smo procjenu od 1.253 KM po kvadratu, kroz godinu dana pregovora s općinom Centar postigli smo cijenu od 1.800 KM, jer se zemljište nalazi u ‘Zoni A’. Na dijelu koji smo mi prodali neće se ništa graditi, mislim da se Eko akcija referira na zemljište koje je već u vlasništvu ovog privatnog investitora“, pojasnio je Hulusić.

Dodao je da to zemljište prema regulacionom planu jeste predviđeno za izgradnju poslovne zgrade.

„Ono što je dobro došlo za Kanton i ono zbog čega smo mi uopće mogli prometovati pomenutu parcelu jeste da je Općina Centar uslovila izgradnju poslovnog objekta izgradnjom parking mjesta. Dakle na ovoj parceli koju je prodao KS neće se graditi objekat. Treba naglasiti da je za objekat koji se spominje u kontekstu ove parcele izdata već i urbanistička dozvola od strane Općine Centar. Mislim da je ostala još jedna parcela u vlasništvu Općine koja će budućnosti biti prodata“, naglasio je Hulusić.

Prema njegovim riječima, do izgradnje ima još puno neophodnih koraka.

„Sastavni dio regulacionog plana, a koji je Općinsko vijeće Centar izmijenilo prošle godine predviđa izgradnju poslovnog objekta. Taj regulacioni plan koliko se sjećam predviđa izgradnju tačnije dva poslovna objekta, nešto što mi arhitekti zovemo pežorativno kao ‘Unisov treći toranj’ jer je on planiran jako blizu ova dva postojeća, te još jedan manji objekat. To je sve u skladu sa regulacionim planom koji je već donesen na Gradskom, odnosno Općinskom vijeću godinama prije. Zadnja promjena je bila 2017. godine“, kazao je Hulusić za Radiosarajevo.ba.

Dodao je da je taj plan naručilo Općinsko vijeće Općine Centar, a uradio Zavod za planiranje KS.

The post Na Marijin-Dvoru će se graditi još jedan toranj appeared first on Biznis Info.

Cijene nafte zadržale su se danas blizu dvomjesečnog maksimuma i na putu su da treću nedjelju zaredom završe sa dobitkom.

Tome su doprinijela očekivanja da će OPEC+ (grupa koja okuplja članice Organizacije zemalja izvoznica nafte plus Rusiju i druge proizvođače “crnog zlata”) produžiti sporazum o smanjenju proizvodnje, iako na tržištu i dalje vlada zabrinutost zbog američko-kineskih trgovinskih pregovora.

Cijena sjevernomorske nafte “brent” neznatno je skliznula danas, za 17 centi na 63,80 dolara za barel, dok je američka “laka” nafta pojeftinila za 31 cent na 58,27 dolara, prenosi agencija Rojters.

Cene nafte dostigle su juče najviši nivo od kraja septembra, nakon što je Rojters izvestio da će OPEK+, na sastanku 5. i 6. decembra, verovatno produžiti aktuleni sporazum o smanjenju proizvodnje, koji važi do marta, za još tri meseca do sredine 2020. godine.

The post Cijene nafte blizu dvomjesečnog maksimuma appeared first on Biznis Info.

Turski parlament u četvrtak je ratificirao nove zakone o poreznoj regulaciji, uključujući veće stope za one sa visokim prihodima, veći porez na smještaj u hotelima, kao i nove poreze na digitalne usluge.

Prema najavama vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), zakon ima za cilj da prikupi “više poreza od onih koji zarađuju više i manje od onih koji zarađuju manje”.

Zakonom se predlažu novi porezi na kuće, u zavisnosti od njihove vrijednosti, kao i porez na smještaj, prenosi turski Daily Sabah.

Kuće koje koštaju više od 5 miliona TL podliježu većem porezu na stanove, prema novim pravilima. Naime, vlasnici kuća u vrijednosti između 5 i 7,5 miliona TL platit će 0,3% poreza, dok će se na kuće u vrijednosti između 7,5 i 10 miliona TL primjenjivati porez od 0,6%. Na kuće u vrijednosti preko 10 miliona TL plaćat će se porez po stopi od 1% .

Porez na usluge smještaja bit će 1% do kraja 2020. godine, a nakon toga porast će na 2%. Primjenjivat će se na prihod i plaćat će ga gosti.

Uredbom se također predviđa porez od 7,5% na digitalno oglašavanje i digitalni sadržaj. Porez na digitalne usluge uključivat će sve oblike internetskog oglašavanja i usluge koje omogućavaju slušanje, gledanje ili preuzimanje bilo kojeg digitalnog sadržaja u skladu s novim propisima.

Novi zakon udvostručuje porez na prodaju deviza na 0,2% i daje predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu ovlaštenje da ga podigne na 10 puta veći iznos.

Zakonom se ukida i oslobađanje od poreza na sportske sudije. Štaviše, porezi prikupljeni od prihoda sportaša podići će se na 20% sa 15%.

O ovom zakonu će raspravljati Odbor za planiranje i budžet Parlamenta.

The post Turska mijenja poreska pravila: Ko zarađuje više, plaćat će više appeared first on Biznis Info.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH utvrdio je da će se od naredne godine na cigarete i duvan plaćati proporcionalna akciza po stopi od 42 odsto maloprodajne cijene cigareta, kao i specifična od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za kutiju od 20 komada.

“Ukoliko je ukupna akciza na cigarete, koja je obračunata navedenim stopama, manja od minimalne, onda se plaća minimalna akciza koja će u 2020. godini iznositi 3,04 KM po kutiji cigareta za pakovanje od 20 komada /u 2019. godini minimalna akciza iznosi 2,86 KM/”, saopšteno je iz UIO.

Iz ove institucije su naveli da će akciza na duvan u narednoj godini biti 121,60 KM po kilogramu /u 2019. godini iznosi 114,40 KM po kilogramu/, odnosno 80 odsto minimalne akcize na cigarete.

“Proizvođači i veliki distributeri cigareta koji se bave prometom cigareta i duvana u BiH dužni su da do 30. novembra dostave nove kalkulacije maloprodajnih cijena cigareta i duvana koje će biti na snazi od početka naredne godine. Tada ćemo znati, da li će i koliko, biti povećanja cijena cigareta i duvana u BiH u narednoj godini”, poručili su iz UIO BiH.

The post Od naredne godine proporcionalna akciza na cigarete appeared first on Biznis Info.

Jeff Bezos, najbogatija osoba na svijetu, objavio je u četvrtak da je donirao 98,5 miliona dolara za pomoć porodocima bez vlastitog doma.

Ukupno 32 organizacije u 23 države primiće od pojedinačne grantova za pomoć beskućnicima u iznosima od 1,25 do 5 miliona dolara, prenio je Forbes.

Osnivač i izvršni direktor Amazona dao je novac preko svog fonda Bezos Day One, koji je pokrenuo u septembru 2018. Bezos je najavio dvije milijarde dolara za fond koji ima dva područja fokusa: finansiranje rada organizacija koje pomažu beskućnicima i pokretanje predškolskih ustanova inspirisanih Montessori metodom širom zemlje.

Prošle godine Bezos je dao 97,5 miliona dolara organizacijama koje pomažu beskućnicima za 24 organizacije u 16 država.

Ove godine Bezos je donirao dodatni milion i povećao broj primalaca na teritoriji od Marylanda i New Yorka do Aljaske i Havaja.

The post Bezos za pomoć beskućnicima dao 98,5 miliona dolara appeared first on Biznis Info.

U toku su radovi na izgradnji drugog stadiona sa umjetnom travom u sklopu Centra Safet Zajko u Sarajevu dimenzija 70×40.

Informaciju i fotografije objavio je na Facebooku načelnik opštine Novi Grad Semir Efendić.  

Stadion će se moći koristiti i kao tri manja terena 40×20. Imat će rasvjetu, manje tribine, i 6 novih svačionica.

Umjetna trava je već stigla, a svi radovi će biti završeni u narednih mjesec ili dva u zavisnosti od vremenskih uslova.

The post Sarajevo dobija još jedan stadion appeared first on Biznis Info.

Kraš ESOP prodao je sve svoje dionice Kraša Mesnoj industriji braće Pivac, piše “Večernji list”.

Time su braća Pivac preuzela ovu kompaniju. Braća Pivac i ranije su bili najveći pojedinačni vlasnici Kraša.

Nakon transakcije imaće ukupno 49,18 posto dionica kompanije te većinu dionica s pravom glasa.

Radnicima će platiti najmanje 860 kuna po dionici, a obvezali su se da zadrže sva radnička prava na duži rok. Uz to, navodi se, ne smiju prodati dionice trećoj osobi bez garancije radničkih prava.

Na taj način spriječeno je da kompaniju preuzme srpski preduzetnik Nebojša Šaranović, koji je krenuo u agresivno preuzimanje dionica i sa više od 45 miliona eura došao do 25,7 posto udjela.

The post Braća Pivac preuzela Kraš appeared first on Biznis Info.

Jedan iskusni glumac dao je savjet mladim kolegama ali i svim ljudima bez obzira na njihovo zanimanje: Ne prihvatajte male uloge!

Onda je pojasnio:

„Kada smo bili na akademiji profesori su nam rekli da za početak krenemo s malim ulogama kako bismo sticali iskustvo i gradili ime, te da ćemo na taj način napredovati u karijeri. No, ispostavlo se da oni koji su krenuli tim putem i prihvatili male uloge – zauvijek su ostali na malim ulogama“.

Dodao je da se kod tih glumaca razvio „sindrom sporednih uloga“. Ističe da ljudi formiraju mišljenje o samom sebi na osnovu svog prethodnog iskustva, a da na taj način i društvo i okolina oblikuju stav o njima.

„Ako uzmete jednu malu ulogu i uspješno je obavite, bit ćete zadovoljni i vjerovatno ćete tražiti mogućnost da to ponovite. Onda se takve uloge počnu redati i vi se formirate kao glumac malih uloga. Tako doživljavate sebe i tako vas drugi doživljavaju. Onda će vam biti mnogo teže dobiti veliku ulogu neko nekome ko nikada nije imao nijednu ulogu, ko je bez ikakvog iskustva“, ističe on.

Stoga, savjetuje, čime god da se bavite, važno je da od samog početka doživite sebe kao „šampiona“ tog posla, bez obzira kakvo je vaše prethodno iskustvo.

Ne treba se obazirati na one koji govore da niste dovoljno dobri, dovoljno iskusni, da ne znate dovoljno… Ako jednom prihvatite prosjek, vjerovatno ćete zauvijek ostati prosječni, bez obzira na znanje i iskustvo koje kasnije steknete.

Za one koji se ne bave glumom dao je zanimljiv savjet.

„Ako radite u nekoj kompaniji ili insistuciji, zapitajte se šta biste bili da ste glumac. Odnosno, da li vaša pozicija odgovara glavnoj ulozi u filmu, sporednoj, ili pak ulozi statiste. Povucite paralelu. Ako ste statista ili sporedna uloga, to ne mora biti zato što je onaj ko je iznad vas po bilo čemu bolji. Možda samo ima formiranu ‘šampionsku’ svijest, dok vi imate sindrom sporedne uloge“.

The post Savjet jednog glumca: Ne prihvatajte male uloge! appeared first on Biznis Info.

U kom gradu će biti otvoreno 12 novih fabrika, gdje će Centralna banka BiH graditi svoj objekat, u kojoj državi su firme i pojedinci iz BiH među najvećim investitorima, gdje je izgrađena prva kabinska gondola, za koji projekat se izdvaja još 45 miliona KM…

Odgovore na ova pitanja nađite u pregledu najvažnijih poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice kojeg Vam donose ProCredit Bank i BiznisInfo.

10. Otvorena još jedna Hifina pumpa u inostranstvu

Svečanim otvaranjem svog 12. maloprodajnog objekta, Hifa Oil vodeći privatni distributer nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, otvorila je svoju drugu po redu benzinsku pumpu u glavnom gradu Crne Gore, Podgorici. Bh. kompanija najavljuje dalje širenje mreže Hifa Oil – Euro Oil benzinskih pumpi na tržištu Crne Gore. Nova benzinska pumpa sa pratećim sadržajima nalazi se u centru Podgorice, u dijelu grada Tološi.

9. Ozvaničena gradnja dionice kod Počitelja

Početak radova na dionici autoceste Počitelj – Zvirovići LOT 1 obilježen je svečanom ceremonijom održanoj u petak ujutro u Dretelju kod Čapljine. Dionica Počitelj-Zvirovići LOT 1, u ukupnoj dužini od 10,1 kilometra, od izuzetne je važnosti za Hercegovinu.

8. U Tuzli deset do 12 novih fabrika

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović najavio je otvaranje novih fabrika u tom gradu. „Idemo sa oglašavanjem deset novih lokacija, uz ranije dvije na kojima se već grade poslovni objekti. Imamo izražen interes poduzetnika i tu će biti novih deset do dvanaest fabrika “, kazao je Imamović.

7. BiH četvrti najveći investitor u Crnu Goru

Ukupan priliv stranih direktnih investicija u Crnu Goru od početka januara do kraja septembra ove godine dostigao je 591,7 miliona. Zanimljivo je da su investitori iz BiH 4. po veličini ulaganja u Crnu Goru sa iznosom od 32,1 milion eura.

6. Prodat udio u gigantu vojne industrije

U petak je na Sarajevskoj berzi trgovano dionicama kompanije BNT TMiH Novi Travnik za 2.177.699 KM. Prodat je udio od 11,2 posto vlasništva u firmi koja je poznata po tome što je proizvela prvu bh. samohodnu haubicu. Još nije poznato ko je prodao a ko kupio dionice jedne od najvećih domaćih kompanija vojne industrije. Najveći suvlasnik BNT TMiH-a je Vlada FBiH sa 51 posto dionica, a ZIF BIG-investiciona grupa ima 20 posto.

5. Dio Hastahane prodat Centralnoj banci BiH

Novi objekat Centralne banke BiH bit će izgrađen na lokaciji sarajevske Hastahane, nakon što su vijećnici Općinskog vijeća izglasali prodaju dijela parka na Marijin Dvoru. Zemljište površine 2.290 kvadrata Centralnoj banci biće prodato za 4,7 miliona KM. Iz CBBiH su saopštili da će objekat zauzeti 10 posto sadašnje površine parka Hastahana, dok bi preostalih 90 posto, prema predloženom regulacionom planu, činila zelena površina.

4. Još 45 miliona KM za cestu Sarajevo – Goražde

Federalna vlada usvojila je informaciju o inicijativi za finansiranje izgradnje brze ceste Prača – Goražde, tunel Hranjen, iz akumulirane dobiti JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo. Vlada je zadužila ovo javno preduzeće da, u roku od 30 dana, pripremi Skupštinu Društva, te da sredstva iz akumulirane dobiti u iznosu od 45 miliona KM usmjeri za realizaciju ovog projekta.

Realizacijom ovog projekta udaljenost između Sarajeva i Goražda bila bi smanjena sa 95,6 na 56 kilometara. Probijanje tunela Hranjen počelo je nedavno a za ovaj projekat ranije su već izvojena sredstva iz dobiti BH Telecoma.

3. Na Jahorini se otvara prva kabinska gondola

Na Jahorini će 30. novembra biti otvorena gondola “Javor-Partizan” sa 36 kabina, čiji kapacitet je 2.700 skijaša na čas, što će pomoći bržem vertikalnom transportu ka vrhu planine tokom zime, rekao je direktor Olimpijskog centra “Jahorina” Dejan Ljevnaić. On je naveo da prva kabinska gondola na Jahorini ima 36 kabina u koje se može smjestiti po 10 lica, te da je jedna VIP.

2. Otvorena vrata za Avazov drugi toranj

Članovi Općinskog vijeća sarajevske općine Centar usvojili su Nacrt odluke o usvajanju izmjena i dopuna urbanističkog projekta „Centrotrans-Alhos“ – I faza i Nacrt odluke o provođenju izmjena i dopuna urbanističkog projekta „Centrotrans-Alhos“ – I faza. Usvajanjem izmjena omogućena je gradnja projekta vrijednog 100 miliona eura – Avaz Ski Towera. Novi toranj je po projektu visok 250 metara a planirana lokacija je uz postojeći Avazov toranj.

1. Violeta kupila Hotel Grude

Hotel Grude prodat je kompaniji Violeta koja će investirati u njegovu obnovu. Ovu informaciju za BiznisInfo potvrdio je direktor Agencije za privatizaciju Zapadnohercegovačkog kantona Ante Markić. Investitor se obavezao da će uložiti 8 miliona KM u obnovu hotela.

The post Top 10 poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice appeared first on Biznis Info.

Gradsko saobraćajno preduzeće GRAS Sarajevo raspisalo je oglas za prijem 64 usposlenika.

GRAS traži 42 vozača motornog vozila, u sektoru za autobuski saobraćaj, a ugovor se potpisuje na period od 4 mjeseca. Također se traže 22 konduktera za službu kontrole sistema naplate, a ugovor se potpisuje na period od 6 mjeseci.

Osnovna neto plata za poziciju vozača je 778,85 KM, a za kontrolore 708 maraka. Prijave se mogu slati do 3. decembra.

Inače, podsjetimo da se BiH suočava s nedostatkom vozača, s obzriom da je veliki broj ljudi s ovim zanimanjem otišao u zapadne zemlje.

Prema saznanjima BiznisInfa, GRAS i druga preduzeća se suočavaju s odlaskom vozača u inostranstvo.

Ovo zanimanje trenutno je veoma traženo u Njemačkoj, Sloveniji i drugim zemljama, a plate su mnogo veće nego u BiH.

The post GRAS traži 64 radnika, evo kolike plate nudi appeared first on Biznis Info.

Izgradnja Sarajevo Towera, jedne od najvećih i najluksuznijih zgrada u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, privodi se kraju.

U toku su završni radovi na fasadi i na unutrašnjosti objekta koji će donijeti novi sjaj Sarajevu.

Poznato je i kako će izgledati najluksuzniji apartman u ovoj zgradi, a vjerovatno i u cijelom gradu, pa i u državi.

Donosimo vam fotografije apartmana koji će moći priuštiti samo oni sa najdubljim džepom.

The post Pogledajte kako će izgledati najluksuzniji apartman u Sarajevu! appeared first on Biznis Info.

Košulje sašivene u maglajskom „Bontexu“ i dalje će nositi italijanski karabinjeri, pripadnici vojske Švicarske ali i radnici austrijske pošte. U ovoj kompaniji trenutno je uposleno blizu 250 radnika.

Kako se bliži kraj godine i u Modnoj konfekcija „Bontex“ sumira se urađeno i kako tvrde, imaju razloga za zadovoljstvo. Plan za 2019. gotovo da je ispunjen a proizvodi su plasirani najviše na tržište zemalja EU.

„Mi izvozimu u zemlje Zapadne Evrope, Švedsku, Austriju, Švicarsku, Njemačku, Sloveniju, Italiju i Hrvatsku. Nedavno smo sklopili odličan ugovor a to je da ćemo modnim košuljama opremiti uposlenike Privredne banke Zagreb, što je posao od oko 20.000 košulja,“ s ponosnom ističe Senajid Husić, vlasnik „Bontexa“.

U Švicarsku su izvezli oko 170 hijada košulja, a imali su odličan ugovor i sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Italije. Za karabinjere i redare sašili su do 105.000 košulja. I ove godine firma je učestvovala na sajmu odjeće u Minhenu, gdje su prošle godine stekli tri nova kupca.

„Ove godine efekti sajma su još bolji. U hali gdje smo mi izlagali, Bontex je bio najposjećeniji,“ tvrdi Husić.

Već se zna da će se 2020. godine sašiti oko 125 hiljada košulja za italijanske karabinjere i redare, vrlo brzo će se znati koliko potražuje Vojska Švicarske, a izvjesno je da će se na tržište ove zemlje isporučiti izmedju 130 i 160 hiljada modnih košulja.

Ne tako mali izvor prihoda je linija košulja po mjeri za probirljive kupce iz zemalja EU.

Bontex je i društveno odgovorna kompanija, pa su nedavno MDD „Merhamet“ donirali 308 košulja vrijednih oko 3.000 KM koje su dopremljene migrantima smještenim u kamp Vučjak kod Bihaća.

„Nije nam cilj da se reklamiramo, ali tokom godine pomažemo humanitarne, kulturne i sportske manifestacije. Imamo svoj fond, a često nam se desi da ga već u martu potrošimo. Gledajući kako žive migranti u kampu kod Bihaća, morali smo nešto poduzeti. Nekako se čovjek osjeća bolje kada zna da je barem malo pomogao tim nesretnim ljudima“, rekao nam je Husić na kraju razgovora za maglaj.net. 

The post Njihove košulje nose i bankari i migranti appeared first on Biznis Info.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da ova stranka podržava politiku Vlade Republike Srpske u vezi sa povećanjem plata, te da će se do Nove godine u Republici Srpskoj pristupiti izradi plana investicija koje će 2020. biti vrijedne milijardu KM.

Dodik je rekao da je na sjednici Izvršnog komiteta SNSD-a bilo riječi o putnoj infrastrukturi i da je istaknuto da je potrebna dodatna kontrola kvaliteta.

“Već sada u Republici Srpskoj operativno sprovodimo politiku povećanja plata, a sve će biti napisano i u Ekonomskoj politici i budžetu za narednu godinu. Predviđeno je povećanje sredstava za plate budžetskih korisnika za 70 miliona KM, a za povećanje penzija od tri odsto 40 miliona KM”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon proširene sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a.

Prema njegovim riječima, SNSD podržava razgovore predstavnika Vlade Srpske sa partnerima iz Saveza sindikata i poslovne zajednice.

“Razgovarali smo i o sprovođenju četiri politike SNSD-a, a jedna od njih jeste i sistem obrazovanja. Imaćemo novi zakon o visokom obrazovanju, kojim će biti poboljšana postojeća praksa, a radimo i na izradi novih zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju koji će biti koordinisani sa projektima i programima u Srbiji”, dodao je Dodik.

On je naglasio da Vlada RS završava pregovore o obezbjeđivanju dovoljno novca kako bi započela potpuna rehabilitacija putnih pravaca u Republici Srpskoj.

“Za ovo će u narednoj godini biti obezbijeđeno 200 do 300 miliona KM. Kada bude završeno formiranje Savjeta ministara biće deblokirana sredstva za nastavak izgradnje dionice autoputa od entitetske linije kod Doboja do mjesta Johovac za šta je obezbijeđeno 150 miliona eura, a realizovaćemo i ostale projekte važne za lokalne zajednice kao što je izgradnja bolnice u Doboju i energetskih objekata”, kazaoe Dodik. (Srna)

The post Dodik: Naredne godine investicije od milijardu KM appeared first on Biznis Info.

Kompanija “Tesla” je primila skoro 150.000 narudžbi za svoj novi električni kamionet “cybertruck” uprkos neprijatnostima koje su se dogodile prilikom njegove promocije prije tri dana, rekao je vlasnik kompanije Elon Mask.

Kompanija “Tesla” predstavila je u četvrtak, 21. novembra kamionet sa električnim pogonom “cybertruck”, ali se tokom promocije dogodila neprijatnost, kada su na vozilu razbijeni prozori prilikom demonstracije njihove čvrstoće.

Vlasnik kompanije Ilon Mask opsovao je na bini, a potom se našalio i rekao da “ima prostora za poboljšanje”.

“Tesla” dionice pale su za 6,1 odsto nakon događaja prilikom promocije i nekoliko loših kritika, prenosi BBC.

Vozilo je predstavljeno u mjestu Houtorn, u Kaliforniji, a pažnju je privukao njegov izgled sa oštrim uglovima karoserije i sjaj nerđajućeg čelika.

“Teslin” kamionet prodavaće se po cijeni od 39.900 dolara, a ima domet od 402 kilometra. Naskuplja varijanta koštaće 69.900 dolara i sa napunjenom baterijom će moći da pređe 800 kilometara.

Mask je rekao da pretprodaja počinje odmah, a da proizvodnja kreće krajem 2021. godine. Ranije se dešavalo da rokovi koje Mask najavi za nove automobilske modele budu probijeni.

Srna

The post Skoro 150.000 narudžbi za Teslin “Cybertruck” appeared first on Biznis Info.

Turska Antalija, jedna od najpoznatijih turističkih destinacija u svijetu, prvi put u historiji je u prvih 11 mjeseci imala preko 15 miliona stranih turista, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema podacima Uprave za kulturu i turizam Antalije, grad su ove godine posjećivali turisti iz svih dijelova svijeta, napominjući da bilježe rekordnu posjetu nakon što su imali 15 miliona i 567 hiljade stranih turista, dok je taj broj prošle godine iznosio 13 miliona i 642 hiljade.

U saopćenju se navodi da je na aerodrom Antalija u prvih 11 mjeseci sletjelo 14 miliona i 612 hiljada turista, a na aerodrom Gazipasa 300.924 turista.

Najveći broj stranih turista koji su posjetili Antaliju odnosi se na državljane Rusije. U prvih 11 mjeseci Antaliju je posjetilo 5 miliona i 414 hiljada ruskih turista, što je više za 16 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Poslije Rusije, slijede turisti iz Njemačke, Ukrajine, Velike Britanije, Poljske, Holandije i Rumunije.

The post Rekord u Antaliji: Prvi put preko 15 miliona stranih turista appeared first on Biznis Info.

Svjetska ekonomija doživjela je ove godine najniži globalni rast od recesije 2009. godine, objavila je međunarodna agencija za kreditni rejting Moody's. Agencija očekuje da će ekonomija ostati krhka kako rizici za kreditne uvjete rastu.

Iako Moody's ne predviđa recesiju za 2020. godinu, upozoreno je da ovi rizici rastu usred svjetske neizvjesnosti trgovinske politike.

“Rizici za recesiju ostat će povećani u Evropi i SAD-u, dok će ponovno uspostavljanje ravnoteže u Kini i dalje stvarati izazove za održavanje njihovog brzog rasta”, navodi agencija.

Rizici će biti fokusirani na trgovinski sukob između SAD-a i Kine, neizvjesnost povezanu sa Brexitaom i eskalaciju ostalih bilateralnih sporova.

Moody's također očekuje da će kamatne stope ostati niske, a krivulje prinosa ostati ravne nekoliko godina, sa mješovitim kreditnim efektima po sektorima.

Prema američkoj agenciji Moody's Investors Service, niže stope činiće i dalje troškove pozajmljivanja atraktivnim za vlade i kompanije, ali stvorit će teško operativno okruženje za banke i osiguravatelje.

The post Moody's: Globalna ekonomija ostaje krhka appeared first on Biznis Info.

Bivši gradonačelnik New Yorka i američki milijarder Michael Bloomberg (77) najavio je da ulazi u utrku za nominaciju predsjedničkog kandidata ispred Demokratske stranke, prenosi Anadolu Agency (AA).

“Kandidujem se za predsjednika kako bih pobijedio Donalda Trumpa i ponovo izgradio Ameriku. Ne možemo priuštiti sebi još četiri godine nesmotrenih i neetičkih postupaka predsjednika Trumpa. On predstavlja egzistencijalnu prijetnju našoj zemlji i našim vrijednostima. Ako osvoji još jedan mandat, možda se nikad nećemo oporaviti od štete”, napisao je bivši republikanac na svojoj web stranici.

Bloomberg je najavio nominaciju 10 sedmice prije početka unutarstranačkih izbora za predsjedničke kandidate.

The post Milijarder ulazi u utrku za predsjednika SAD-a appeared first on Biznis Info.

Neum će uskoro dobiti pogon za preradu maslina što će olakšati poslovanje proizvođačima ulja iz ovog kraja

U toku je druga faza izgradnje projekta „Uljara“ – pogona za preradu maslina u poslovnoj zoni Dubrava. Kako je saopćeno iz Općine Neum, ova faza obuhvata kompletno uređenje unutrašnjeg prostora same uljare.

Izvedeni su radovi na izgradnji septičke jame te upojnog bunara. Unutar objekta izvedeni su radovi na izgradnji podne konstrukcije, položene su cijevi za odvodnju sanitarnih i fekalnih voda, te je urađena čelična konstrukcija za prostorije sanitarnih čvorova i skladišta, navedeno je iz Općine.

Trenutno se izvode radovi na oblaganju zidova gipsanim pločama te se razvode elektroinstalacije unutar samog objekta, a unatoč lošim vremenskim uvjetima, radovi napreduju predviđenom dinamikom.

Rok izvođenja radova je 90 dana od uvođenja u posao izvođača radova, a završetkom ove faze učiniti će se sve potrebne radnje za nabavku i montažu postrojenja za preradu maslina.

Inače, u općini Neum je više od 20.000 zasađenih maslina, a uzgojem se bavi oko 200 porodica. Neumski poljoprivrednici su nakon berbe do sada bili primorani masline na obradu voziti u susjedne općine u Hrvatskoj, Topolo i Opuzen.

The post Neum dobija pogon za preradu maslina appeared first on Biznis Info.

Jahte, megavile kao obične kuće, privatni avioni, flote automobila i mnogo toga drugog… Sve to su imali bogataši s liste koju donosi “Lux Life”. Njihova imovina bila je vrijedna i po nekoliko milijardi dolara, ali su nedugo nakon sticanja svog bogataškog statusa bankrotirali.

Serije loših odluka, loša sreća i drugi faktori su ih doveli do gubitka svega što su imali na veoma spektakularni način, pa su ubrzo iz 0,001 odsto na svijetu prešli među onih 99 odsto.

Ovako izgleda lista bankrotiranih milijardera:

11. Patricija Kluge

Patricija Kluge je bila udata za nekada najbogatijeg čovjeka na svijetu Džona Klugea, koji je imao lično bogatstvo u vrijednosti od pet milijardi dolara 1990. godine. U vrijeme njihovog razvoda, Patricija je ostala sa samo milion dolara, ali je dobila i raskošno imanje Albermarle u Virdžiniji. Ona je rizikovala i osnovala vinariju i vinograd Kluge.

Patricija je ušla i u posao s nekretninama, tako što je uzela kredit od 65 miliona dolara kako bi izgradila desetine luksuznih kuća a što se ispostavilo kao njena najveća greška. Svjetska ekonomska kriza koja je pogodila i tržište nekretnina dovela je Patriciju do prodaje svog imanja Albermarle, zajedno sa svim drugim vrijednostima koje je imala, kako bi isplatila kreditore, prenio je “Bankar.rs”.

10. Huang Venji

Huang Venji je predsjedavajući Holdinga China Jicheng, hongkonške kompanije koja se bavi proizvodnjom kišobrana, sa 75 % udjela koji su u vlasništvu njega i njegove žene, Čen Đieju. Kada je berza imala svoj pad, akcije ove kompanije su pale za 91% tokom samo dva dana, što je unakazilo njegovo lično bogatstvo.

9. Alberto Vilar

Alberto Vilar je nekadašnji preduzetnik iz Amerike, koji je zaradio milijarde dolara kroz svoju investicionu kompaniju “Amerindo Investment Advisors”. Zajedno sa svojim poslovnim partnerom Garijem Tanakom, Vilar je zaradio pozamašnu sumu novca tokom godina. U svom najboljem trenutku, Vilarova kompanija imala je procijenjenu vrijednost od milijardu dolara.

Ipak, 2000. godine, pad tržišta berze uticao je i na njegovu kompaniju i na njegov finansijski status. Vilar i Tanaka su 2005. godine uhapšeni zbog prevare osiguranja, a za tri godine obojica su osuđena zbog pranja novca i prevare na berzi. Vilar trenutno služi desetogodišnju zatvorsku kaznu.

8. Adolf Merkle

Adolf Merkle je bio jedan od najbogatijih Nijemaca, s ličnim bogatstvom od oko 12,8 milijardi dolara. Poput nekoliko drugih na listi, Merkle je takođe bio pod udarom krize 2008. godine, kada je izgubio 3,6 milijardi dolara. Uprkos masivnom gubitku, on je i dalje bio jedan od pet najbogatijih Nijemaca.

Do kraja 2008, njegova investiciona kompanija VEM susrela se sa ozbiljnom krizom likvidnosti, s gubitkom koji je procijenjen na 6 milijardi dolara. Kako bi to nadoknadio, Merkle je napravio brojne rizične poteze, što je ultimativno dovelo do još većeg gubitka novca. Kada je izgubio skoro sve, Merkle je tragično završio život, tako što se bacio pod voz.

7. Vidžej Malaja

Vidžej Malaja je indijski biznismen i nekadašnji milijarder, koji je trenutno predmet ekstradicije iz Ujedinjenog Kraljevstva u Indiju, gdje će se susresti s optužbama za masivnu finansijsku prevaru.

Malaja, “kralj dobrih vremena”, postao je indijski najbogatiji kralj alkohola kada je preuzeo kompaniju srednje veličine od svog oca, kada je imao 28 godina. Tu firmu je pretvorio u preduzeće vrijedno više milijardi dolara, s ličnim bogatstvom koje je procijenjeno na 1,5 milijardi dolara.

Njegove nevolje su počele kada je počeo da gomila dugove u svojoj kompaniji “Kingfisher Airlines”. Nedugo potom on je izgubio svoj udio u kompaniji “United Spirits” i bio je prisiljen da napusti svoju poziciju predsjedavajućeg. S milionima dolara u dugovanjima, Malaja je pobjegao iz Indije i potražio skroviše u Ujedinjenom Kraljevstvu.

6. Šon Kvin

Recesija 2008. godine zatvorila je brojne kompanije i dovela brojne bogate osobe do ivice bankrota, a jedna od njih je i Šon Kvin, koji je nekada bio najbogatija osoba Irske, s bogatstvom koje je procijenjeno na oko 6 milijardi dolara 2005. godine. Uz pomoć svoje holding kompanije, “Quinn Grupe”, kupio je udio u brojnim multinacionalnim kompanijama, uključujući “Bupa Ireland” i “Anglo-irsku banku”.

Nedugo nakon što je finansijska kriza pogodila irski bankarski sistem, Šon Kvin je izgubio skoro cijelo svoje porodično bogatstvo. Godine 2008. jedan od njegovih biznisa, “Quinn Insurance”, kažnjen je sa 3,25 miliona eura od irskih finansijskih regulatora zbog insajderskih zajmova koje su izdavali.

Sa više slučajeva nezakonite likvidacije, korporativnih kazni i prevare, Kvin je konačno podnio zahtjev za lični bankrot 2011. godine.

5. Bernard Madof

Berni Madof je bez sumnje moderni kralj Ponzi šema. Više od dvadeset godina, sve dok nije uhapšen 2008. godine, Madof je “uspješno” prevario hiljade investitora i utajio njihove milijarde svojom investicionom strategijom, nazvanom “split-strike conversion”. U svojoj šemi, Madof je klijentima nudio visok i ravnomjeran povrat novca, koji je sakupio slivajući sva sredstva na jedan račun.

Kada je njegova šema propala tokom finansijske krize 2008. godine jer nije mogao da privuče nove klijente zbog minimalne likvidnosti na tršištu, Federalni biro otkrio je 64,8 milijardi dolara koji su pronevjereni.

Procijenjeno je da je tokom svojih operativnih godina Madof akumulirao milijarde dolara u ličnom bogatstvu. Na osnovu njegove životne priče snimljen je igrani film “The Wizard of lies”, a njegov lik je tumačio popularni glumac Robert de Niro.

4. Elizabet Holms

Elizabet Holms, američki inovator i preduzetnik, postala je najmlađa samoostvarena milijarderka 2015. godine, nakon što je njena zdravstveno-tehnološka kompanija “Theranost” dostigla 9 milijardi dolara u vrijednosti, s visokim profitom. Holmsova je postala instant slavna ličnost kada se našla na listi 100 najuticajnijih ljudi godine magazina “Time”.

Ipak, njeno milijardersko vrijeme je skraćeno zbog federalne istrage nad njenom kompanijom, zbog optužbi na temu potencijalnog varanja investitora po pitanju nove, inovativne tehnologije testiranja krvi. Prateći te optužbe, njen kredibilitet i personalno bogatstvo pretrpjeli su ozbiljan udarac.

“Forbes” je njeno lično bogatstvo sveo na nulu, a “Fortune” ju je proglasio za “najgoreg svjetskog lidera”. Njoj je takođe bilo zabranjeno da ima bilo koju poziciju u svojoj kompaniji tokom dvije godine.

3. Alen Stanford

Robert Alen Stanford je nekadašnji milijarder finansijer, koji sada služi 110 godina dugačku zatvorsku kaznu od 2009. godine, kada je osuđen zbog masivne finansijske prevare.

On je bio predsjedavajući sada nefunkcionalne kompanije Finansijska grupa Stanford koja je nudila finansijske usluge. Jedna od njenih podružnica, Stanfordova internacionalna banka, tvrdila je da ima oko 8,5 milijardi dolara u AUM (Assets Under Management), sa više 30.000 klijenata u preko 136 zemalja širom svijeta.

Sunovrat je počeo 2009. godine, kada je američka komisija za hartije od vrijednosti i berze (SEC) lansirala istragu Alena Stanforda i njegove kompanije. Tada je on optužen za prevaru zbog ilegalne prodaje 8 milijardi dolara, uz pomoć Ponzi šeme. Uhapšen je u junu 2009. godine.

2. Bjorgolfur Gudmundson

Bankarska kriza 2008. pogodila je Island više od bilo koje druge nacije u svijetu. Sve je počelo kada su tri velike islandske banke kasnile sa svojim pozajmicama krajem 2008. godine, što je na kraju dovelo do velikog ekonomskog i političkog nemira koji je trajao tri godine.

Bjorgolfur Gudmundson, koji je bio druga najbogatija osoba Islanda prije krize, dobio je oko 45% dionica Landsbanke, jedne od tri najveće banke 2002. godine. Prema Forbsu, Bjorgolfur je u martu 2008. bio 1.014. najbogatija osoba na svijetu, s ukupnim bogatstvom od 1,1 milijarde dolara.

Prateći finansijsku krizu u zemlji, Bjorgolfur je izgubio svoje predsjedavajuće mjesto u banci i proglasio lični bankrot godinu dana kasnije. Za manje od godine njegovo lično bogatstvo spalo je sa 1,1 milijarde dolara na nulu.

Njegov sin Tor Bjorgolfson, koji je takođe izgubio čitavo svoje bogatstvo tokom krize, vratio je svoj milijarderski status 2015. godine, pa je sada jedini islandski milijarder.

1. Eike Batista

Brazilski biznismen Eike Batista napravio je, a potom izgubio više milijardi dolara vrijedno bogatstvo u rudi i nafti, tokom perioda od dvije decenije. Sa trideset milijardi dolara ličnog bogatstva 2011. godine, Batista je postao osma najbogatija osoba na zemlji i najbogatiji čovjek Brazila. Njegov pad počeo je nakon iznenadnog pada u rudarskoj industriji i kolapsa jedne od njegovih najvećih kompanija OGX.

Dvije godine kasnije “Forbes” je objavio da je Eike Batista izgubio skoro 20 milijardi dolara za samo godinu dana. Godinu kasnije, zbog masivnih dugova i pada kompanijskih akcija, njegovo lično bogatstvo je primilo nevjerovatan udarac i praktično nestalo.

U januaru 2017. godine Eike Batistua su uhapsile brazilske vlasti, zbog pranja 100 miliona dolara.

The post 11 milijardera koji su izgubili kompletno bogatstvo, slobodu, neki čak i život appeared first on Biznis Info.